Evropa gleda ekologiju, ali vidi litijum 1

Da li je rezolucija Evropskog parlamenta o Linglongu, Rio Tintu i ekološkim protestima ona podrška kojoj su se građani koji su blokirali saobraćajnice nadali?

Da li je to onaj, toliko željeni, međunarodni pritisak koji će, združen sa pritiskom demonstracija, privoleti vlast da se dozove pameti i zahvali na saradnji svima koji bi za masne pare da kupe našu životnu sredinu?

Da li je pobeda na vidiku?

Ukratko – nije.

Kod ovakvih rezolucija, njen sadržaj manje je značajan od institucije koje ih usvajaju.

A Evropski parlament je na nivou Evropske unije uticajan taman koliko je Narodna skupština Republike Srbije uticajna u Srbiji.

I dok se moć u Srbiji seli zajedno sa Vučićem iz institucije u instituciju, u Evropi moć se nalazi u Evropskom Savetu, mestu gde sede šefovi država članica Unije.

Da to nije slučaj, da li iko misli da bi ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin smeo da izjavi da evroparlamentarci rezolucijama „leče frustracije“ i priželjkuju „razbijene srpske glave“?

Uostalom, isti taj Evropski parlament je u martu ove godine usvojio amandmane na izveštaj o napretku Srbije, tražeći pomak u rešavanju afera Krušik, Jovanjica, Telekom i Savamala.

Krušik već godinama vene u fazi istrage, predmet Jovanjica se sistemski sabotira, Telekom nastavlja sa poslovnom strategijom urušavanja svoje konkurencije, a Savamalu je već besmisleno i pominjati.

Što se tiče sadržaja same rezolucije, njoj se malo šta može prigovoriti.

Sve je tu na mestu – duboka zabrinutost zbog tretmana radnika koji grade fabriku guma Linglonga u Zrenjaninu, potreba da se ispitaju napadi na protestante, apel da se zabrinutost građana o ekološkim posledicama projekata kao što je Rio Tinto shvati ozbiljno.

Sve ovo su, međutim, samo reči na papiru. I to reči koje imaju mnogo manju težinu od onih koje je nedavno u Beogradu izgovorila Angela Marker, rekavši da se Nemačka, kao i druge države, interesuju za litijum u Srbiji.

Nezavisno od toga da li Evropu „brine“ ekologija ili „interesuje“ litijum, sa jednim bi trebalo raščistiti – rešenje bilo kog problema, bilo to pitanje Rio Tinta, stanja demokratije ili slobode medije neće doći spolja. Interesi većine građana Srbije nisu prioritet ni na Istoku ni na Zapadu. Ali bi morali da budu u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari