Foto: EPA-EFE / ABIR SULTANPre osam dana, svet je bio svedok početka još jednog rata. Za mnoge je to bio šok, ali za one koji prate političku tematiku Bliskog istoka – i ne toliko. Teheran i Tel Aviv su decenijama ljuti neprijatelji.
Dakle, Izrael je napao Iran tvrdeći da je reč o “preventivnom udaru“ na iranske vojne i nuklearne ciljeve. Iranske snage su odmah uzvratile lansiranjem dronova i balističkih projektila na vojne centre i vazdušne baze u Izraelu.
Od tada ovaj sukob ne prestaje, a kako sada stvari stoje, ne zna se kada će doći do prekida vatre. Pogotovo ako se u obzir uzmu reči izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da će trajati onoliko dana koliko to bude potrebno, ali i tvrdnje iranskog vođe Hamneija koji je zapretio Izraelu ozbiljnim posledicama.
Prema podacima BBC-a, u Iranu je do sada stradalo najmanje 639 ljudi, a u Izraelu 24. Izraelci su u prvim napadima ubili šefa iranske Revolucionarne garde i komandanta vojske, pogodili važan nuklearni objekat Natanc, tri vojna objekta i ubili nekoliko iranskih naučnika.
Natanc proizvodi uranijum, ali zvanični Teheran tvrdi da Iran ne želi da ima nuklearno oružje, a pritom je i potpisnik Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Po iranskim tvrdnjama, uranijum se proizvodi isključivo zbog civilne upotrebe. Čak je ajatolah Hamnei 2010. izdao fetvu – versku presudu – kojom se zabranjuje upotreba nuklearnog oružja.
Ono što je važno istaći jeste da je Izrael napao Iran dok su u toku pregovori SAD o nuklearnom programu Teherana, a čak je i američki predsednik Donald Tramp pozvao Izrael da se uzdrži od napada. Međutim, Netanjahu i njegova vlada to nisu poslušali. Važno je šta će Tramp sledeće uraditi. Najnovija informacija je da će sačekati još dve sedmice pre nego što odluči da li će se SAD uključiti u izraelsko-iranski sukob.
Zarad spašavanja brojnih života, smanjenja eskalacije na Bliskom istoku, ostaje nada da će se do tada postići primirje ili još bolje totalni prekid vatre između Izraela i Irana. U suprotnom, niko ne može da tvrdi da neće doći do sukoba velikih razmera.
Diplomatija sada treba da se pokaže i dokaže. Kako ubediti Netanjahua da prestane sa vojnim dejstvima, jer je upravo on taj koji je želeo sukob, a ne Iran ili SAD? Biće teško, pogotovo što je Netanjahu proširio svoje ciljeve i na to da se sruši iranski režim, a ne samo da se uništi nuklearni program Irana.
Ubrzo ćemo videti da li će Trampova administracija uspeti da obuzda Netanjahua i da će ponovo naći zajednički jezik sa Teheranom.
Treba reći i to da su sada u drugi plan pali rat u Ukrajini i humanitarna katastrofa u Pojasu Gaze i to nije dobro, jer to znači da će se i ti ratovi nastaviti i da im se ne vidi kraj. Svet se nalazi u velikoj krizi, a zbog ratova uvek najviše ispaštaju obični građani.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


