Dobre higijenske navike - najbolja zaštita od zarazne žutice 1Foto: Stefana Savić

Hepatitis A (HA) je akutno virusno oboljenje jetre prouzrokovano hepatitis A virusom (HAV). HA predstavlja značajan epidemiološki problem u mnogim područjima sveta.

Najčešće pogađa stanovništvo nehigijenskih naselja i decu iz školskih kolektiva, dok se poslednjih godina oboljenje sve češće javlja kod odraslih osoba.

Klinička slika i tok bolesti

Bolest obično počinje iznenada povišenom temperaturom, glavoboljom i slabošću. Sledi gubitak apetita i mučnina, povraćanje uz nelagodnost i bol ispod desnog rebarnog luka, a posle nekoliko dana stolica dobija svetliju boju i urin postaje tamniji uz pojavu žutice. Većina infekcija, posebno kod dece, protiče bez simptoma i isključivo se može dijagnostikovati na osnovu laboratorijskog nalaza povećanih vrednosti jetrinih enzima i prisutnih specifičnih antitela u krvi. Teži oblici oboljenja i eventualne komplikacije se češće javljaju kod starijih osoba, osoba koje imaju neko drugo oboljenje jetre i kod trudnica. Smrtnost od HA je 0,3 odsto i raste sa uzrastom.

Inkubacioni period

Period od momenta ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma i znakova bolesti traje od 15 do 50 dana, najčešće oko 30 dana.

Rezervoar i period zaraznosti

Rezervoar zaraze je obolela osoba. Uzročnik se nalazi u stolici, krvi i žuči, a ređe u mokraći obolelih. Inficirana osoba je maksimalno zarazna jednu do dve nedelje pre pojave žutice, nakon čega zaraznost naglo počinje da opada, odnosno traje svega nekoliko dana nakon pojave žutice.

Putevi prenošenja

Infekcija se najčešće prenosi kontaktom, ređe kontaminiranom vodom, hranom ili seksualnim kontaktom. Glavni put prenošenja preko ruku kontaminiranih fecesom u kome se nalazi virus hepatitisa A. Najčešći je kontaktni put prenosa u porodici, predškolskim i školskim ustanovama.

Laboratorijska dijagnoza

Infekcija se potvrđuje na osnovu prisustva specifičnih antitela klase IgM (IgM anti-HAVantitela) u serumu ili na osnovu četvorostrukog ili većeg porasta specifičnih antitela u parnim serumima obolelih.

Mere prevencije virusnog hepatitisa A

* Svakodnevno upražnjavanje dobrih higijenskih navika od kojih je najvažnije adekvatno pranje ruku sapunom i higijenski ispravnom vodom posle svake upotrebe toaleta, pre i tokom pripremanja hrane, kao i pre svakog konzumiranja namirnica.

* Poželjno je obezbediti, makar u kolektivima i restoranima, tekuću toplu vodu, dozatore sa tečnim sapunom i papirne ubruse za jednokratnu upotrebu.

* Obezbediti dovoljne količine higijenski ispravne vode za piće i voditi računa o higijenskoj dispoziciji otpadnih materija.

Imunizacija protiv hepatitisa A za sada se preporučuje putnicima u međunarodnom saobraćaju koji će duže boraviti u visoko endemskim područjima, odnosno u lošim higijensko-sanitarnim uslovima. Novim zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl. glasnik RS br. 15/2016) predviđena je imunizacija protiv hepatitisa A za lica izložena virusu HA. Odredbe ovog zakona biće preciznije definisane u Pravilniku o imunizaciji, nakon čega će početi započeti imunizacija protiv HA.

Preuzeto sa sajta Instituta za javno zdravlje Vojvodine

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari