Izveštavanje o zločinima gde su žrtve mladi u mnogim medijima senzacionalističko 1Foto: Freeimages/Sanja Gjenero

Pri izveštavanju o zločinima čije su žrtve mladi, pojedini mediji se utrkuju da o potencijalnim uzrocima zločina iznesu što više spekulacija i detalja, među kojima mnogi služe isključivo senzacionalizmu i ni na koji način ne doprinose informativnoj vrednosti teksta, pokazalo je najnovije istraživaje „Mladi u medijskom ogledalu 2019.“

Ovo istraživanje o položaju mladih u medijima sprovela je Krovna organizacija mladih Srbije u toku 2019. godine.

Kada je reč o temi Mladi i tržište rada, ona je najzastupljenija na portalu Blica, a najmanje u Informeru (5 odsto).

„Ovde se mogu uočiti dva nivoa izveštavanja: na opštem nivou umereno pesimističko, propraćeno brigom zbog odliva mozgova i deklarativnim zalaganjem za rešavanje problema, a na pojedinačnom, konkretnom nivou, izrazito optimističko izveštavanje, fokusirano na uspešne pojedince, tj. na pojedince koji natprosečno zarađuju“, navodi Krovna organizacija mladih u obrazloženju.

Tema obrazovanja bila je najzastupljenija na Peščaniku (44 odsto), a najmanje na Mondu (četiri odsto). O njoj se seizveštavalo putem narativa suprotstavljenih vrednosti: studije na državnom nasuprot privatnom fakultetu, mladi koji odlaze iz zemlje nasuprot mladima koji ostaju, te obrazovni sistem koji kažnjava plagijatore nasuprot sistemu koji ih štiti.

Prema ovom istraživanju, javni servis je za temu mladi, mediji i kultura pokazao  je umeren senzibilitet u informativnom programu. Kroz novi projekat u  okviru igranog programa, seriju „Grupa“, čiji su ključni protagonisti tinejdžeri, uz poruku da će nam taj format pružiti priliku da se upoznamo sa „novom generacijom glumaca“.

Izveštavanje o zločinima gde su žrtve mladi u mnogim medijima senzacionalističko 2
„Mladi u medijskom ogledalu“

Tema aktivizma i volontiranja bila je najčešća u Dnevniku TV N1, dok je u Informeru i na Peščaniku nije bilo.

„Kada je reč o negativnom kontekstu, mladi se najčešće prikazuju kao nasilni – na Pinku čemu najviše doprinose izveštaji o crnoj hronici. Nakon toga slede i druge negativne karakteristike: nedostatak morala i vaspitanja, glupost, nedovoljan nivo patriotizma, nesklonost kulturnim sadržajima, nepoštovanje autoriteta i slično. U negativno intoniranim tekstovima često se potcrtava generacijski jaz“, navode iz Krovne organizacije mladih Srbije. 

S druge strane, mladi se prikazuju u medijima u pozitivnom kontekstu kada je reč o uspešnim preduzetnicima.

Ovo istraživanje je treće po redu i objavljuje se kao nastavak na istoimena istraživanja iz 2017. i 2018. godine.

Potreba za istraživanjem ovog tipa nastala je kao reakcija na analizu domaćih medija kroz čije se sadržajje mladi konstantno drže van fokusa, ili ako se govori o njima, uglavnom su predstavljeni u negativnom kontekstu. Mediji su takođe oblast u kojoj mladi i proizvode sadržaj, zbog toga se položaj mladih u medijima u ovom istraživanju analizira i iz ugla mladih zaposlenih u medijima.

Celo istraživanje možete preuzeti ovde

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari