Majstorović: Izveštaj kao nulta tačka 1Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Izveštaj Evropske komisije o Srbiji treba sagledavati u svetlu nedavno objavljene Strategije proširenja Evropske unije kao nultu tačku u dostizanju standarda EU, izjavio je FoNetu predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike Srđan Majstorović koji upozorava da je država na istom nivou spremnosti za članstvo kao i pre 18 meseci.

Teško je oceniti kompleksan izveštaj ocenom pozitivan ili negativan, on na objektivan način pokazuje trenutan presek stanja u kojem se Srbija nalazi, rekao je Majstorović.

Majstorović je rekao da izveštaj Evropske komisije ukazuje da je u određenim oblastima bilo nekih pomaka „manje ili više“ u odnosu na 2016. godine, ali ako se pogleda ocena stanja spremnosti Srbije da postane članica EU – tu nije bilo nikakavih promena.

Za godinu i po dana Srbija je ostala na istom nivou spremnosti da postane članica EU. To treba da bude opomena i faktor motivacije da se više fokusiramo na primenu reformi, naglasio je on.

Prema oceni Majstorovića, izveštaj će svakako imati uticaj na to kako će se države članice EU opredeljivati kada je u pitanju otvaranje novih poglavlja, ali će osnova za napredak uvek biti sagledavana kroz poglavlja koja su posvećena vladavini prava i napretku u normalizaciji odnosa sa Prištinom.

To je samo dodatno podsećanja da su reforme u oblasti vladavine prava najvažnije kada je u pitanju dinamika vođenja pregovora. Naravno i poglavlje 35 biće pažljivo sagledavano i napredak u tom procesu će uticati na dinamiku daljih pregovora, rekao je on.

Majstorović smatra da je veoma pozitivna i važna odluka Evropske komisije da podrži otvaranje pregovora sa Albanijom i Makedonijom, a to stavlja i dodatan teret odgovornosti na Srbiju i Crnu Goru kao predvodnike u ovom trenutku.

Prema rečima Majstorovića, jedan od suštinskih elemenata procesa stabilizacije i pridruživanja na Zapadnom Balkanu je regionalna saradnja.

Srbija i Crna Gora treba da prepoznaju ovaj trenutak i iskoriste šansu, podele svoja iskustva u pregovorima sa Albanijom i Makedonijom, ali i drugima koji su zainteresovani, ocenio je on.

Stabilnost regiona, napomenuo je Majstorović, u mnogome zavisi od evropske budućnosti regiona i napredak bilo koje zemlje u regionu mora biti pozitivan za sve susede.

Komentarišući izjavu francuskog predsednika Emanuela Makrona o tome kada će biti moguće proširenje EU, Majstorović kaže da je treba pažljivo analizirati.

Makron je rekao da nema nikakavih ograda kada je u pitanju mesto Zapadnog Balkana i njegove budućnosti u EU, ali je konstatovao da je realnost da će 2019. godine, EU ostati bez jedne članice i da će se u tom trenutku povesti nova debata o budućnosti EU, objasnio je Majstorović.

To je važan trenutak i za Srbiju i za Zapadni Balkan, i mislim da partneri iz regiona treba čak i zahtevaju mesto za stolom u toj budućoj raspravi o budućnosti Evrope, ocenio je on.

Prema njegovm mišljenju, izjava Makrona nije negativna po evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Ona samo oslikava realnost koja ukazuje da će paralelno sa procesom proširenje teći i proces produbljivanja i integracije samih članica EU, dodao je Majstorović.

Ocena da nema napretka u slobobodi izražavanja trebalo bi da zabrinjava građane, političke partije i javnost, naglasio je Majstrović, kao i negativna ocena data Skupštini Srbije da ne obavlja nadzornu funkciju nad radom Vlade Srbije, kao i da se zloupotrebljavaju procedure kako bi se onemogućila skupštinska rasprava.

Majstorović je, govoreći o procesu normalizacije odnosa sa Prištinom, istakao da to nije direktno pitanje pristupanja Uniji, ali je vrlo konkretno vezano za napredovanje Srbije ka EU.

Od uspešnosti tog dijaloga, uspostavljanja normalizacije odnosa zavisi budućnost srpske i albanske zajednice na ovim prostorima, rekao je Majstorović.

On je podsetio da je EU mirovni projekt i da se u ovom trenutku pruža istorijska šansa srpskim i albanskim liderima da zaista uspostave osnov za neke buduće odnose između Beograda i Prištine u duhu vrednosti na kojima je zasnovana EU.

Majstorović je ukazao i da je Evropska komisija sada prvi put ukazala na određene rizike sa prevelikom fluktuacijom zaposlenih u državnoj administraciji kojih se bave evropskim integracijama.

To može predstavljati ozbiljan izazov za kvalitet procesa proširenja. To su ljudi koji su stručnjaci, godinama su se osposobljavali da se bave pitanjima pristupanja Srbije Uniji, to su vrlo tehničke stvari koje ne mogu da se nauce preko noći, objasnio je on.

Potrebna je ozbiljna strategija kako zadržati te ljude u državnoj upravi, kako im vratiti određeni značaj, nagraditi ih ako treba i u tom smislu CEP je sa partnerima u regionu promovisao načine kako zadržati zaposlene u državnoj upravi, imajući u vidu njihov značaj za pregovarački proces, rekao je Majstorović.

Majstorović je naglasio da je pregovarački tim dobio dobru ocenu, da radi profesionalno i da u tom aspektu nema problema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari