Foto: presscentar.rsKonfuzija – tako primarijus specijalista opšte medicine Milica Nikolić Urošević, predsednica Udruženja za zaštitu prava izabranih doktora opšte medicine Srbije (UZPIDOMS), jednom rečju opisuje uslove rada svojih kolega koji najčešće prvi dolaze u dodir sa pacijentima kod kojih postoji sumnja da su zaraženi korona virusom.
U razgovoru za Danas ona objašnjava kakav su put lekari opšte medicine prešli od kada se pojavio prvi registrovani slučaj korona virusa do danas kada se građani usmeravaju na kovid ambulante. Pored manjka zaštitne opreme taj put je obeležilo i nepostojanje jasnih smernica zbog čega su doktori morali da improvizuju u vreme epidemije kada je isticano da se svaki oboleli kao i njegovi kontakti moraju otkriti i izolovati.
Iako je poslednjih dana stanje bolje jer su dobijena uputstva kako postupati sa pacijentima u kovid ambulantama, i dalje postoje nedoumice i pitanja bez odgovora nadležnih.
– Sada postoji jasno uputstvo da se pacijentima u kovid ambulantama radi laboratorija i snimak pluća, a oni za koje postoji potreba se šalju dalje u bolnice. Međutim i dalje postoje otvorena pitanja – šta da rade ambulante u malim sredinama u kojima nema rendgena? Kako u tim slučajevima ispoštovati algoritam? Od Ministarstva zdravlja na to pitanje nismo dobili odgovor. A nismo dobili odgovor ni na molbu da nam dostave jasna uputstva kako tumačiti laboratoriju kod pacijenata kod kojih postoji sumnja na koronu. Mi imamo smernice koje smo sami sastavljali na osnovu prethodnog iskustva. Da ne pričamo o tome da radimo sa jednom ili dve maske tokom dana ili rukavicama koje su nekima male pa ne mogu ni da se navuku na ruke – kaže doktorka Nikolić Urošević, dodajući da pored manjka smernica postoje i nelogičnosti.
Tako kovid ambulante rade do 22 sata a domovi zdravlja do 18, što znači da doktori u kovid centrima osim pregleda ne mogu ništa drugo da urade nakon što se zatvori dom zdravlja.
Kada se korona virus pojavio u Srbiji, građanima je poručeno da se obrate epidemiolozima, te da ne odlaze u domove zdravlja kako ne bi širili infekciju.
Pošto je vrlo brzo pritisak na epidemiološku službu, koja je kao i sve ostale u Srbiji, kadrovski ograničena, postao preveliki a pacijenti ni po nekoliko sati nisu uspevali da dobiju epidemiologa, odlučeno je da specijalne kovid ambulante preuzmu najveći deo brige.
Doktorka Nikolić Urošević ipak podseća da su lekari opšte medicine od početka uključeni u zaustavljanje epidemije, ističući da su pre kovid ambulanti bili formirani takozvani punktovi za respiratorne infekcije.
– Dakle, nisu domovi zdravlja sada preuzeli brigu o pacijentima kod kojih postoji sumnja na koronu. Mi smo bili uključeni od početka u tu trijažu. I tada smo radili bez ikakvih uputstava. U tom trenutku nismo imali ništa drugo na raspolaganju osim našeg znanja da na osnovu anamneze i pregleda stetoskopom zaključimo da li je pacijent zaražen kovid 19. Nismo imali smernice šta uraditi sa pacijentom kod koga na osnovu pregleda ustanovimo da je potrebna dodatna dijagnostika. Morali smo da zovemo epidemiološku službu, a njih je bilo nemoguće dobiti. Nismo znali ni šta da radimo sa teškim slučajevima, kako da ih transportujemo na Infektivnu kliniku. Epidemiolozi se ne javljaju, a hitna pomoć nam govori da transportuju pacijenta samo ako dobiju nalog epidemiologa – ističe doktorka Nikolić Urošević.
Ona kaže da lekarima opšte medicine bode oči kada epidemiolozi govore o kovid ambulantama jer epidemiolozi nisu u kontaktu sa pacijentima i ne pregledaju građane.
– Pacijenti su na početku bili prepušteni na milost i nemilost, a mi smo bili u haosu. Pri tome, devedeset odsto njih je imalo simptome koji upućuju na korona virus. Šta bi se desilo da su svi oni stigli do bolnica koje su tada primale samo najteže slučajeve, zaključuje doktorka Nikolić Urošević.
Loša raspodela posla
Najveći teret podnose lekari opšte medicine. Pri tome među nama je dosta starijih od 60 godina i hroničnih bolesnika. Mi smo za njih tražili da ne rade noćne smene i da ne rade po ceo dan, takozvane turnuse. Dobili smo odgovor – nema ko da radi. Međutim u domovima zdravlja specijalističke službe nemaju sad posla, jer oni rade samo po uputu izabranih doktora koji ih sada ne pišu. Zašto se te kolege ne angažuju i zašto se teret ne podeli ravnomerno – kaže doktorka Milica Nikolić Urošević.
Najvažniji je pregled lekara
Odgovarajući juče na pitanje Danasa kako se organizuje rad kovid ambulanti u mestima gde ne postoji mogućnost da se pacijentima uradi rendgen i laboratorijske analize, Goran Stevanović, direktor Infektivne klinike, kazao je da je na prvom mestu razgovor sa pacijentom uz osnovni pregled, a ako postoji potreba, doktori mogu uputiti građane na dodatne provere u opšte bolnice i ustanove gde je moguće uraditi laboratoriju i snimak pluća.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


