Javni dug Srbije juče povećan za 180 miliona evra 1Foto: justin lane/ epa

U sredu uveče Dženet Jelen, predsednica američkog FED-a, centralne banke SAD, dala je zeleno svetlo za povećanje referentne kamatne stope za 0,25 procentna poena, tačno nakon godinu dana od poslednjeg povećanja.

Momentalna posledica za Srbiju bila je da je javni dug zemlje juče skočio za 180 miliona evra.

Odmah po objavi podizanja kamata na dolare, svetska devizna tržišta su reagovala, pa je dolar ojačao prema evru za 1,1 odsto, dostigavši vrednost koja nije viđena još od 2003. godine. To se onda prelilo i na Srbiju.

Naime, samo po osnovu povećanja kamatne stope na deo javnog duga Srbije izraženog u dolarima, na koji se primenjuje varijabilna kamatna stopa, dug je povećan za 80 miliona evra. Zatim je zbog promene kursa dolara koji je juče ojačao za 1,3 odsto prema dinaru, dug povećan za još oko 106 miliona dolara, čime je Srbija u trenutku postala za 186 miliona evra zaduženija zemlja.

Za razliku od povećanja duga zbog rasta kamata koje je trajno (ukoliko nekim čudom FED ne smanji kamatu), rast duga uzrokovan kursnim razlikama je knjigovodstvene prirode i važan je samo kurs u onom trenutku kada se rata duga bude stvarno i otplaćivala.

Aleksandar Vučić, predsednik Vlade Srbije ocenio je da to nije preveliki problem, jer Srbija ima stabilnu ekonomsku situaciju, a ona se zasniva na uređenim javnim finansijama.

„Pitanje je da li ćemo imati deficit“, rekao je Vučić dodajući da će verovatno deficit opšte države iznositi između 1,2 i 1,4 odsto BDP-a, dok republički budžet neće biti u minusu.

On je istakao da je 2016. godina bila najteža za Srbiju po visini kamata koje je morala da plati i da će 2017. godina biti lakša.

„Najveće smo zamenili nižim kamatnim stopama, po jednu stranu i domaću banku koje nisu htele da zamene kamatne stope smo isplatili u celini i sve smo kamate spustili na tri odsto“, rekao je Vučić.

Kako za Danas objašnjava Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, prvi efekat povećanja referentne kamatne stope FED-a je rast kursa dolara prema drugim valutama, pa i dinaru.

– Sva dolarska potraživanja će postati veća u dinarima i teža za otplatu. Ovo povećanje, ali i najavljena dalja povećanja kamatne stope FED-a u narednoj godini, dovešće do povećanja i ostalih kamatnih stopa u dolarima, a to znači da će zaduživanje u dolarima biti skuplje. Tako će teret otplate zaduženja u dolarima biti povećan i po osnovu jačanja dolara, ali i po osnovu povećanja kamatnih stopa kod zajmova sa varijabilnom kamatom – kaže bivši guverner Narodne banke Srbije.

Prema Šoškićevim rečima, efekat koji će povećanje kamata na dolar imati na smanjenje konkurentnosti američkog izvoza, odnosno na lakši izvoz drugih zemalja u Ameriku, na nas neće imati značajnijeg uticaja.

Da je ovo povećanje kamatne stope dugo najavljivano i očekivano, smatra i Ivan Nikolić, član Saveta NBS.

– To je uzrokovano oporavkom privrede, ali i inflacije u najvećoj svetskoj ekonomiji. Deo našeg javnog duga sa varijabilnom kamatnom stopom je povećan i to povećanje iznosi 80 miliona evra. Sada vidimo i da jača kurs, dolar je dostigao 1,04 evra što nije bilo odavno. Važno je da je taj rast javnog duga knjigovodstvene prirode, nije novo zaduživanje, mada uvećava javni dug – kaže Nikolić dodajući da je će deficit u 2016. biti manji od očekivanih dva odsto BDP-a što će smanjiti javni dug.

On napominje da je foreks, tržište valuta, volatilno i da nije nemoguće da već početkom sledeće godine vidimo slabljenje dolara.

– FED jeste najavio dalja povećanja kamatne stope, ali to će zavisiti i od geopolitičke situacije i politike koju će voditi novi predsednik SAD – zaključuje Nikolić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari