Neke od predloženih izmena Zakona o zaštiti životne sredine podelili su javnost u Srbiji i otvorili diskusiju da li će nova rešenja naneti štetu lokalnim samoupravama ili ne. Naime, do sada se od naplaćenih ekoloških taksi u budžete gradova i opština slivalo 60 odsto sredstava, a u državnu kasu 40 odsto. Izmene predviđaju da se taj odnos promeni u korist države, što je izazvalo nezadovoljstvo Stalne konferencije gradova i opština u kojoj ističu da će, u slučaju da poslanici usvoje nova zakonska rešenja, lokalne samouprave ostati bez sredstava potrebnih za investicije.

Predsednica ekološke organizacije Ambasadori životne sredine i bivša ministarka ekologije Anđelka Mihajlov za Danas kaže da su izmene Zakona o zaštiti životne sredine dobre i korisne.

– Mi smo zakonsku regulativu koja zaštitu životne sredine reguliše po evropskim standardima počeli da razvijamo 2004. godine. Međutim, do danas, nažalost, nije puno toga urađeno i zbog toga nova zakonska rešenja vidim kao pomak u pravcu razvijanja ekoloških normi i društvene odgovornosti. Iako sam veoma orijentisana ka procesu decentralizacije, duboko sam uverena da su lokalne samouprave do sada uradile veoma malo na zaštiti životne sredine. Prikupljeni novac umesto da se usmeri u ekološke projekte, odlazio je najčešće u izgradnju puteva ili sportskih objekata. Mislim da se upravo zbog toga Ministarstvo za zaštitu životne okoline opredelilo da se veći deo prihoda od taksi sliva u državnu kasu, kako bi se sredstva usmeravala u ekološke svrhe – ističe naša sagovornica.

Ona dodaje da Predlog zakona o izmenama Zakona o zaštiti životne sredine u sebi sadrži mnoga rešenja koja su većprimenjena u zakonodavstvima razvijenih zemalja, i predstavlja dobru podlogu koja će obezbediti i razvoj privrede i lokalne samouprave, ali i adekvatnu zaštitu životne sredine. „Smatram da je način na koji će se prikupljati novac sekundarna stvar, važno je da završi tamo gde je potreban, a to je zaštita sredine“, zaključuje Mihajlova.

Ko je sve zagađivač

Iako SKGO osporava izmenu člana 87 koja predviđa da će ubuduće naknadu za unapređenje životne sredine plaćati svi građani, i to po kvadraturi stambenog ili poslovnog prostora, a ne samo privreda, Mihajlova smatra da je to opravdano, jer i građani zagađuju životnu sredinu, recimo bacanjem smeća, te da je sasvim normalno da i oni plaćaju ekološku taksu. Novi sistem naplaćivanja ove takse će svakako obradovati industrijska preduzeća, jer će znatno smanjiti sume novca koje će davati za potrebe zaštite životne sredine. „Ukoliko je ovo rešenje doneto da bi se privreda rasteretila i da bi mogla više da ulaže u čistije tehnologije, novu opremu i ugradnju filtera koji će smanjiti zagađivanje, onda taj potez treba pozdraviti“, kaže Anđelka Mihajlov. U Ministarstvu zaštite životne sredine i prostornog planiranja objašnjavaju da se takvim predlogom zakona pokušava izbeći dvostruko oporezivanje zagađivača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari