Srbiji investicioni rejting za dve do tri godine 1Foto: FoNet/ Beoinfo

Srbija je na korak od dobijanja investicionog kreditnog rejtinga, ali bi taj naredni, koji bi nas uveo u elitnije društvo mogao da potraje, smatraju ekonomisti.

Posle agencije Fič, koja je našoj zemlji pre dva meseca unapredila rejting sa BB na BB+, isto to je pre nekoliko dana uradila i agencija Standard i Purs. Ocena BB+ je poslednja u nizu rejtinga koji se ocenjuje kao „smeće“ (junk), odnosno kao zemlja koja se ne može preporučiti kao dobra za ulaganje, a prvi naredni korak je dobijanje investicionog kreditnog rejtinga, što bi bio prvi „pozitivan“ rejting za našu zemlju.

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković rekla je da je to što je ova agencija Srbiji dala, uz bolju ocenu, i pozitivne izglede za njegovo dalje povećanje potvrda „da smo na dobrom putu“.

U obrazloženju povećanja ocene je i smanjenje problematičnih kredita, navode u NBS, ali i likvidan finansijski sistem, uz dobru domaću depozitnu bazu.

Ministar finansija Siniša Mali je početkom ove godine ocenjujući tada napredovanje Srbije na listama agencija koje se bave merenjem kreditnog rejtinga rekao kako je naš cilj da se taj rejting dobije i da je sudeći prema dotadašnjoj dinamici to realno očekivati u 2020. godini. Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić smatra da to nije realna opcija u ovom trenutku i da će naredni korak potrajati duže.

– Bolji rejting je direktna posledica poboljšanja makroekonomske situacije u našoj zemlji. Poslednje dve godine beležimo fiskalni suficit, za poslednjih nekoliko javni dug je smanjen sa 71 na 52 odsto, a imamo i nisku i stabilnu inflaciju. To je bila osnova za povećanje rejtinga. Naredni korak biće teži i za njega će nam biti potrebno dve do tri godine, pod uslovom da nastavimo sa dobrim rezultatima – ističe Arsić.

Dobijanje kreditnog rejtinga znači, napominje Arsić, da se smanjuje razlika u kamatnim stopama kod nas i u razvijenim zemljama.

– Kamate su već sada niske i kod nas i u svetu. Imate primer Nemačke, gde se kupuje po kamatnim stopama koje su ispod nule. Za nas je bitno da se smanjuje ta razlika u kamatnim stopama u odnosu na razvijene zemlje, tada se smanjuju i troškovi države – naglašava profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Kada su troškovi za državu manji, manji su i za privredu, ističe Milojko Arsić i napominje da će situacija sa niskim kamatnim stopama trajati neko vreme, ali da to neće biti večno.

Ekonomista Milan Kovačević kaže za Danas da rast kreditnog rejtinga treba iskoristiti, ali nije siguran da se to radi na pravi način.

– Kakav je kreditni rejting generalno se tiče države i njenog zaduženja, zato je država ta koja mora taj rast da iskoristi. Nisam siguran da se to dobro radi, a poslednji primer je pregovaranje o radovima na Moravskom koridoru, gde je dogovorena kamata od 1,7 odsto“, ističe Kovačević.

Privatni ulagači, kako kaže, ne obraćaju toliko pažnju na ocenu rejtinga, jer oni za svoje potrebe rade posebna ispitivanja. Rejting bi mogao bolje da se iskoristi, napominje, u obezbeđivanju povoljnijih uslova za plasiranje obveznica.

– Rast jeste, ali smo još na B rejtingu, nisam siguran kada ćemo i da li dostići A. Dosta toga je protiv nas, visoko smo kotirani na listi korupcije, loše stojimo sa procenama o funkcionisanju ugovora, treba da popravljamo te stvari – naglašava Milan Kovačević.

Naredna ocena kreditnog rejtinga je i prva prelazna ocena (BBB-), a Srbija je poslednjih godina konstantno napredovala na listama agencija koje mere ovaj rejting. Agencija Fič rejtings je tako decembra 2017. Srbiji povećala kreditni rejting na nivo BB sa nivoa BB-, uz stabilne izglede za dalje unapređenje. Isti nivo kreditnog rejtinga Fič je našoj zemlji potvrdio i novembra prošle godine. Srbija je tada dobila i ocenu da ima pozitivnih izgleda za dalje napredovanje. Pre četiri godine, januara 2015. naša zemlja je imala rejting BB- i to, kako je tada naznačeno, sa negativnim izgledima.

Srbija je sada, gledajući poslednju listu agencije S&P, u rangu sa Azerbejdžanom i Bahamima, ispred Severne Makedonije, Crne Gore i BiH. Najpoželjnije evropske destinacije za ulaganje su Luksemburg, skandinavske zemlje, Švajcarska, Holandija i Nemačka, na svetskom nivou sa najboljim ocenama su Australija, Kanada i Singapur.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari