Škola bez škole?

Ostavite komentar


  1. Ukratko: COVEK je DRUSTVENO bice.
    A tehnologije su korisne AKO i SAMO AKO se NE iskoriscavaju za ZASENJIVANJE prostote.
    A zloupotrebe tehnologizovanih naucnih dostignuca su posebna teme. I posebno BOLNA tema za svakog coveka.

    1. Pa, i ne samo šta nastavnik po tabli škraba, nego koliko motiviše studente na logično i kreativno razmišljanje, a koliko na extravagantno pronalaženje rešenja.

      1. Tačno je da je škola i dalje najbolja za decu zbog druženja, ali činjenica je da sistem školstva mora da pretrpi drastične promene. I deca su drugačija u odnosu na one rodjenih sedamdesetih i mora im se gradivo prezentovati drugačije, pa oni ni youtebere ne prate duže od deset minuta. Utopijski je verovati da će sva deca imati iste uslove i šanse za online učenje. Treba tako da bude ali nije u realnosti. Ono što vidim u celoj ovoj situaciji je da će školstvo opet biti privilegija – onih koji mogu da plate privatne tutore. Ostali će da rade sa mamom i tatom kako znaju i umeju. Nije ovo u budućnosti online nastava već homeschooling. Ko ima para imaće kvalitetne privatne časove, ko nema učiće preko televizije.

  2. Ne šaljem često komentare ali sada moram da pohvalim genijalno pisanje o školstvu koje zaboravlja osnovnu stvar -učenje i učenike
    Bravo za tekst

  3. Kao i obicno u Kisjuhasovim pisanjima, problem je identifikovan, sto i jeste posao sociologa. Drustvo mora resavati takve probleme i to je veoma tesko. Jos je teze ako je drustvo siromasno i lose vodjeno. Zelim nam sve najbolje, ali i malo bolje bilo bi odlicno. Sve cesce pomislim da je iseljavanje pravo resenje. Mislim na totalno iseljavanje, celokupno stanovnistvo, i dovodjenje novih ljudi. Vecina nasih ljudi se opameti kada odu daleko odatle. Naravno ne svi i takvi se vracaju i nastavlja se trulenje. Sve glave zameniti!

  4. Ja shvatam da je mladjani gospodin zaljubljenik u tehnologiju i to je u redu-svako nesto voli. Ali da menjas sistem obrazovanja kroz direktnu komunikaciju i razmenu misljenja izmedju ucitelja,profesora i dece ili studenata je blago receno utopija da ne kazem neku tezu rec. Gospodine Kisjuhas, najbolje je da umesto prijatelja,rodjaka ili nekog blizeg, uzmete sebi i-phone, i-pad ili nesto trece. Kome trebaju vise ljudi kada za sve imamo tehnologiju jel da? E moj covece toliko si siromasan da mi te zao, ti si dokaz da covek moze da bude obrazovan a da o zivotu ne zna apsolutno nista.

  5. Ni ja ne saljem cesto komentare Ali redovno citam tekstove gosp. Kisjuhasa I obozavam kako pise I razmislja. U prosveti Sam vec skoro 30 godina I stvarno mislim da je ucionicu jedino pravo nesto gde cete nesto novo nauciti. Obrazovanje je mnogo slozeniji proces od pukog serviranja informacija.

  6. Zanimljiv tekst, kao i komentari. Podsetio bih: „Hiljadu ljudi, hiljadu ćudi.“ Neki bi zbog sticanja novih znanja, gonjeni urođenom radoznalošću, otišli i na Himalaje, a nekima ne pomažu ni sva čuda ovog sveta na tacni. Nešto drugačija, ali isto tako komplikovana, je priča o pružanju saznanja. Ne mogu da predložim savršeno rešenje, ali mogu da potvrdim da klasično školovanje to nije, barem dok se ne osavremeni što je više moguće i dok se ne usavrši selekcija kadrova i provere postignutog, uz što adekvatnije prilagođavanje učenicima, jer je svaki priča za sebe. Školstvo bi trebalo da funkcioniše u manjim grupama, a ne u krdima od 25-35 učenika skupljenih po principu teritorijalnosti. Učiteljevo vreme je dragoceno i ograničeno. Pažnja, motivisanost i raspoloženje su mu promenljivi, kao i sposobnosti, pa zaposlenje i rad na jednom mestu do penzije nisu pravo rešenje. Kada je reč o primeni tehnoloških dostignuća u nastavi, to je sigurno neophodno, ali nikako „što više“ i nekritički, bez stalnih analiza rezultata… Umalo da zaboravim. Ogroman deo i uticaj na obrazovanje imaju roditelji, ne samo prosleđivanjem svog genetskog materijala. To je posebna, isto tako komplikovana priča…

Ostavite komentar


Dijalog

Generali bez Generalštaba 10

Generali bez Generalštaba

Od kraja prošle godine traje borba za dva značajna zdanja za našu istoriju, tradiciju, arhitekturu i nacionalnu kulturu. Stari Generalštab je od 1928. godine plenio svojom monumentalnošću, predstavljajući se kao objekat od nacionalnog značaja, u kome je bilo sedište najpre Glavne vojne komande Kraljevine Jugoslavije a posle Drugog Svetskog rata, Jugoslovenske narodne armije. Arhitekta Baumgarten ga je projektovao u stilu akademizma sa ukrasnim stubovima i skulpturama sa ratničkim motivima.

Naslovna strana

Naslovna strana za 16. decembar 2025.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.