Vizija univerziteta

Ostavite komentar


  1. Скандал је хвалити се како те дочекује Северина и како трчиш кроз Хрватску, а да нигде не питаш за српске жртве, да не посетиш Јасеновац и запалиш свећу, да не питаш колеге које те тамо дочекују да ли иди на Томпсонов концерт…

  2. Drug Kišjuhas nastavlja sa svojim otužnim poperovskim cvrkutanjem. Univerzitetski blokaderi i pumpadžije nemaju viziju, ali zato mnogi od njih primaju dnevnice. Šteta samo što su na izdisaju donatori pomenutih dnevnica, kako Metuzalem Soroš, tako i USAID.

  3. @zeljko
    Komentar nema smisla ako nema veze sa objavljenim tekstom. Preporučujem da ga pročitate!

  4. Univerziteti treba da budu mesta gde se ne samo stiču znanja, već i razvijaju inovacije koje mogu doprineti ekonomskom razvoju zemlje. Takođe, treba raditi na internacionalizaciji obrazovanja, privlačenju stranih studenata i nastavnika, kao i na jačanju saradnje sa istraživačkim institutima i privredom.

  5. Modernizacija univerziteta, ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i veća povezanost sa privredom, ključni su za razvoj Srbije. Univerziteti moraju postati centri inovacija koji podstiču ekonomski rast i omogućavaju mladima da se razvijaju u profesionalce koji će doprineti budućnosti naše zemlje.

  6. I sad kad vidimo ko sve radi na Univerzitetu i ko sve studira vaš tekst je prava utopija ili mlaćenje još jedne dnevnice.

  7. Odličan tekst. Lepa lekcija o univerzalnim vrednostima i istorijski potkovana činjenicama.

  8. Otkrivanje tople vode po koji put? Al jedan je veeelik problem, pokusaj da se stepen obrazovanja veze za moralnost,empaticnost itd… nisu iskljucivo problem oni koji nemaju obrazovanje, stvari su komplikovane. Upravo najobrazovaniji zli predvode horor. Ali tu nema ili-ili sto je ovom kolumnisti fah.

  9. Ma to smo već raspravili u ranijem tekstu „a šta su oni nama radili“. Samo napred profesore, ne osvrćite se na botovske komentare koji podržavaju politiku a. srbina koji bi da se stalno vraća u istoriju i broji srpske žrtve. Posvađao nas je sa skoro svim susedima.
    Mladi treba da gledaju u budućnost i da sarađuju, poštuju i vole se sa vršnjacima iz susednih zemalja.

  10. Pokušaj da se univerzitet predstavi kao elitisticka ustanova sireg društvenog značaja kako bi se opravdalo političko delovanje kojem svedocimo. Daleko je današnji BU od svega toga. Nastavnicka zvanja se nekontrolisano dodeljuju, profesori se dopisuju na radove asistenta, tezgare itd a „čestita“ akademska zajednica cuti. Te je možda ispravnije posmatrati ih upravo kao isključivo institucije za zadovoljenje potreba tržišta rada, ako su i to u stanju.

  11. Univerzitet u Kragujevcu osnovan 1976.
    Univerzitet u Novom Pazaru osnovan 2002.
    Univerzitet u Prištini 1969.
    Izgleda da ste i Vi gosodine Kišjuhas „zaboravili“ na postojanje ovog trećeg po redu, koji je nastao pre univerziteta Kg i u NP. Otpisali ste ga u svom tekstu, kao i mnogi u našoj zemlji, uz na žalost i većinu i osoblja sa mog fakulteta koji broje dane do prelaska u kosivski sistem, što će izazvati konačni egzodus Srba sa KiM. Koliko vam je to sve u fokusu? Mislite da ćete sačuvati i ostale univerzitete na ovaj način?

  12. Komentator sa nikom Zeljov,ostavlja isti komentar na još par portala,gde god da je tekst o studentima,fakultetima,Univerzitetu…zeljove,batali,vrati se u svoj prirodni habitus,Informer,Alo,Novosti,ne zagađuj više ovo malo prostora za nešto drugačije mišljenje od sektine propagande.

  13. Svaka kolumna profesora Alekseja Kišjuhasa predstavlja veoma dobar pokušaj dopunskog obrazovanja za one koji istinu vide kao kamen temeljac obrazovanja i čovekove ličnosti. U jednoj propovedi Buda je rekao : „Neznanje je najveći neprijatelj čoveka.“ Hvala vam profesore.

  14. Naše elite kao i ljudi dobre volje naš politički problem tretiraju kao jedinstven slučaj, nepoznat u istoriji na planeti Zemlji, otuda ta naša sizifovska pozicija. Naš problem nije nastao 2012., nego 1945; jer ovde parlament, mediji, Univerzitet (i sve ostalo) nisu nikada bili servis naroda, to je trivijalna empiriska činjenica. Od nauke smo mogli naučiti i to, da kada pokušavamo da rešimo neki problem, treba da se zapitamo, da li je neko pre nas rešavao taj isti (ili sličan) problem,ako jeste, kako ga je rešio, uspešno, neuspešno i tsl? Da li se vaš problem može redukovati na te ranije rešavane probleme? Stavljanje vašeg problemau u ravan naučne zajednice sveta, dovodi vas u situaciju da vorp brzinom uspešno rešite taj vaš problem. Da li je bilo slučajeva da je neko u svetu, pre nas, pokušavao da od pred-političkog društva („zatvorenog društva“ Poperov termin; „despotskog društva“ Witfolgelov termin) zakorači u političko društvo („otvoreno društvo“, parlamentarnu demokratiju gde su tri grane vlasti međusobno razdvojene te mediji kao četvrtu granu vlasti)? Da, puno puta. Nikad nije kasno vratiti se na kolosek nauke – danas u doba interneta više niko nema izgovor da su ga čuvari „zatvorenog društva“u tome sprečili.

Ostavite komentar


Dijalog

Naslovna strana

Naslovna strana za 6. i 7. decembar 2025.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.