Velikom retrospektivnom izložbom dela Miće Popovića, postavljenom u Izložbenom salonu zrenjaninskog Narodnog muzeja, predstavljen je izbor slika poznatog stvaraoca prvi put od njegove smrti.
Izloženo je trideset radova, a postavku čine dela iz dve kolekcije. Reč je o slikama iz zavičajnog legata Vere Božičković Popović i Miće Popovića iz Loznice i privatne zbirke Jovana Popovića, slikarevog sina.
Velikom retrospektivnom izložbom dela Miće Popovića, postavljenom u Izložbenom salonu zrenjaninskog Narodnog muzeja, predstavljen je izbor slika poznatog stvaraoca prvi put od njegove smrti.
Izloženo je trideset radova, a postavku čine dela iz dve kolekcije. Reč je o slikama iz zavičajnog legata Vere Božičković Popović i Miće Popovića iz Loznice i privatne zbirke Jovana Popovića, slikarevog sina. Za ovakav izbor autor izložbe, istoričarka umetnosti Jasmina Tutorov opredelila se jer takav odabir pruža najbolji uvid u sve likovne faze umetnika. Pri tom, za obe zbirke sam Mića Popović birao je svoja dela i smatra se da su pripadala najintimnijem delu njegove ličnosti. Dominiraju autoportreti a zastupljene su i mrtve prirode, majmuni, portreti emigranata.
– Kroz autoportrete umetnik govori o svojim egzistencijalnim nemirima i krizama, problemima današnjice, dok slike emigranata i pečalbara pripadaju njegovom slikarstvu prizora, gde Popović zauzima angažovan odnos prema stvarnosti. Mića Popović zapravo ima čitavu seriju motiva sa Gvozdenom, u kojima likovno tumači socijalnu problematiku i probleme gastarbajtera. Veoma uspešno interpretira na seriji portreta stvarnost ljudi sa periferije, koji su zatočeni samoćom, bedom i beznađem. Tu su i kompozicije sa majmunima, koje su zapravo ironične parabole o ljudima i njihovim sudbinama. Oduvek smatran dekadentom, ovim radovima samo je potvrdio status umetnika koji ne pristaje na mirenje, koji je uvek u pobuni. Kompletna umetnost Popovića je neprestano kreativno istraživanje, takav je u svim svojim likovnim fazama. Na svom početku dogmama socrealizma i političkom dogmatizmu suprotstavlja se rafinmanom jedne građanske estetike, a to nemirenje i pobuna prisutni su i kasnije, kada početkom šezdesetih godina prošlog veka ulazi u avanturu enformela, tragajući za slobodnim prostorima slike – objašnjava Jasmina Tutorov, autor izložbe.
Slikarstvo Popovića je pobuna i u poslednjoj fazi, smatra Jasmina Tutorov, početkom sedamdesetih godina kada umetnik izranja iz enformela i vraća se figuraciji, uz shvatanje da sloboda obavezuje. Odgovornost umetnika Popović ispunjava etičkim angažmanom. Popović se koristi kombinovanim tehnikama, čest je akrilik, zatim umetanje različitih materijala i predmeta, koji treba da posluže dokumentovanju. Kolorit u slikarstvu Miće Popovića je eskpresivan, osnova je skoro uvek crna, što ukazuje na određena stanja umetnika, smatra Jasmina Tutorov.
Ovo je treća izložba Miće Popovića, koju je postavila zrenjaninska istoričarka umetnosti Jasmina Tutorov. Prva je realizovana 1979. godine u savremenoj galeriji Zrenjanina, a druga devedesetih godina u galeriji Duhovnog centra u Zrenjaninu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


