Odbor za zaštitu srpske muzičke baštine Srpske akademije nauka i umetnosti predstavio je nedavno svoje prvo izdanje, kompakt disk „Enriko Josif, Kamerna muzika“ i najavio novi projekat posvećen klavirskoj muzici Vasilija Mokranjca.


Članica ovog Odbora, akademkinja Isidora Žebeljan, smatra da mnogo srpske muzike „trune po budžacima“ i da je otkrivanje nečega novog i nepoznatog izazvalo veliko uzbuđenje.

– Uzbuđujuća je ideja da možete da pronađete neku muzičku „Na Drini ćupriju“ ili „Derviš i smrt“, da doživite neverovatno ushićenje što ste otkrili neke genijalne napore ljudskog duha – kazala je Žebeljan i dodala da nikada nije kasno da taj posao otpočne i da je ovaj disk početak takve prakse.

Audio CD sadrži kamernu muziku akademika Enrika Josifa (1924-2003), koja je snimljena 2013. godine u Galeriji SANU. Reč je o snimku prošlogodišnjeg koncerta u Galeriji SANU koji je Odbor organizovao povodom desetogodišnjice smrti jednog od najznačajnijih i najoriginalnijih srpskih kompozitora koji je nepravedno zapostavljen i zaboravljen.

Isidora Žebeljan istakla je da muzika, da bi postojala, mora da se svira, a da bi se svirala klasična muzika, moraju da postoje note.

– Tu je naš problem i počeli smo da ga rešavamo, imaćemo note koje mogu biti upotrebljive za izvođenje, zato ćemo sada otpočeti akciju prepisivanja, priređivanja i redakcije pre svega kompozitora koji nisu živi jer oni to ne mogu za sebe da učine – smatra Žebeljan.

Muziku na koncertu i CD izveli su pijanisti Katarina Radovanović Jeremić, Marko Kovač, Miloš Veljković, flautisti Aleksandar Ružičić, Neda Arsenijević i Milana Zarić, harfa.

Enriko Josif u srpskoj muzičkoj baštini pripada grupi zaboravljenih kompozitora čije muzike nema na koncertnim podijumima i o kojima niko ne piše. Do toga je delimično dovela i sama kompozitorova nebriga o sopstvenim partiturama, koje su uglavnom ostavljene u nesređenom stanju, nepodesne za izvođenje, ili su razdeljene muzičarima, koji više nisu živi.

Banka kompozitora

Član Odbora akademik Vlastimir Trajković rekao je da SANU već dve godine preko ovog Odbora vredno radi na nečemu što mnoge zemlje odavno imaju, na banci podataka kompozitora, pripremaju sajt koji će stalno biti ažuriran sa iscrpnim podacima od prvog srpskog kompozitora Kir Stefana do danas.

– Posao smo tek započeli, sajt će biti dvojezični, srpski na ćirilici i na engleskom, što je isto tako obaveza u svetu, tako smo i prvi CD objavili dvojezično, prateću knjižicu i do najmanjih tehničkih podataka na nosaču zvuka – kazao je Trajković i naglasio da je najveći problem zaštite srpske muzičke baštine što u Srbiji nikada nije postojala prava izdavačka kuća kao što postoje u svetu, te nema štampanih nota.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari