Foto: Safeta Biševac/DanasU danu kada je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) izdalo naredbu policiji da se ministar kulture Nikola Selaković privede na saslušanje pošto se prošle nedelje nije odazvao na poziv tužilaštva kao osumnjičen u slučaju Generalštab, u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture nenajavljeno je upalo nekoliko ljudi iz Ministarstva kulture i neovlašćeno pristupilo serveru RZZSK.
Ovaj upad se ponovio i juče, iako je po zakonu pristup serveru uvek pod nadzorom firme koja se bavi njegovim održavanjem i obučenih, zaposlenih koji se bave digitalizacijom, i kako su saopštili, oni sumnjaju da je cilj ove akcije pokušaj da Ministarstvo kulture iz centralnog registra zaštićenih kulturnih dobara izbriše zgrade Generalštaba.
Arhitekta Bojan Kovačević, koji je od početka afere Generalštab među najaktivnijima i najglasnijima u njegovoj zaštiti, kaže za Danas da je na delu otvoreni banditizam vlasti, i da je to svima jasno kao dan, iako se neki prave da to „ne primećuju“.
– Jedino što su mogli da urade to je da na mesto direktora RZZSK dovedu nekog iz svojih redova, iako za to mesto nije stručan, da bi završio ono što njima treba, koji je ove godine u svom iskazu Tužilaštvu za organizovani kriminal i priznao da je falsifikovao dokumenta da bi se Generalštabu oduzelo svojstvo kulturnog dobra, tako da je sada to jedna faza potpuno „kaubojska“ – navodi Kovačević.
– I čak i ako ljudi iz Ministarstva kulture urade nešto putem tog upada u server RZZSK, to će samo biti nova, najblaže rečeno, nelegitimnost rada državnih organa. Stvar je stigla do pred sam kraj, i sve je jasno. Govorio sam u javnosti još prošle godine, na stranu ono javno pismo ministru kuture koje je objavljeno u Danasu, da stručnjaci RZZSK neće pokretati postupak za skidanje zaštite Generalštabu i da za to nema nikakvog stručnog osnova, tako da je sada ovo jedno seljobersko – divljačka akcija – objašnjava Kovačević.
– Stvar se primakla kraju, i sada gledamo jedno batrganje, kao što je prekjuče ministar Selaković otišao u tužilaštvo posle radnog vremena, i „prosuo“ neke priče potpuno apsurdne. Ako oni odrade to skidanje zaštite sa Geodetskim zavodom to će biti formalno, jer mi znamo šta se tu radi i događa. A događa se to što na Generalštabu vidimo krah pravne države, urbanističku katastrofu i unižavanje službi za zaštitu kulturne baštine – kaže Bojan Kovačević.
Slavica Vujović, arhitekta konzervator, predsednica Europa Nostra Srbija, na naše pitanje šta je suština ovog upada u RZZSK, kaže:
– Radi se o jednoj u nizu radnji kojima je prekršen pravni sistem zaštite kulturnog nasleđa u Republici Srbiji. O najnovijem kršenju zakona ne može se govoriti dok Tužilaštvo za organizovani kriminal ne uradi sve potrebne radnje i postupke, koji bi trebalo da stave sve nelegalno učinjeno van snage.
Na naše pitanje šta Evropa Nostra Srbija može da uradi povodom najnovijeg skandala, Vujović najpre podseća da je Evropa Nostra Srbija 2024. inicirala i uradila zajedno sa nacionalnim Docomomo-m aplikaciju za učešće Modernističkog kompleksa Generalštaba u Beogradu u programu Sedam najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi.
– Njegovim uvrštavanjem 2025. godine među najugroženije evropsko nasleđe, borba za očuvanje ovog dobra je internacionalizovana. Svo vreme naša organizacija aktivno doprinosi vidljivosti i povezivanju sa brojnim udruženjima i kolegama kako bi se odredili potrebni pravci delovanja – kaže predsednica Evropa Nostra Srbija.
Da li su ljudi iz Ministarstva kulture u neovlašćenom upadu u server RZZSK mogli da izbrišu zaštitu koju Generalštab tu još uvek ima, i šta bi mogla da budu dalja dešavanja ako su to učlinili, ona kaže da nema odgovor na ova pitanja. Ali da svakako mora da postoje mehanizmi zaštite kada su u pitanju manipulacije podacima u ovoj zvaničnoj, nacionalnoj bazi podataka.
O tome da li Evropa Nostra Srbija može da deluje u američkoj javnosti da se projekat Džerada Kušnera i rušenje Generalštaba zaustave, jer je očigledno da j ceo ovaj postupak nelegalan i nezakonit, Vujović navodi:
– Poznato je da postoji konsenzus u stručnoj javnosti Srbije, pojačan podrškom udruženja iz inostranstva, što je činilo osnov da Udruženje arhitekata Srbije uputi otvoreno pismo Kušneru, u kome su izneseni svi merodavni podaci o borbi za očuvanje Generalštaba, koji se nedvosmisleno mora sačuvati! – isitiče Slavica Vujović.
Prema rečima Estele Radonjić Živkov, konzervatorke i nekadašnje zamenica direktora RZZASK koja je takođe među najaktivnijima u borbi za očuvenaje Generalštaba, ona „posetu“ državnog sekretara Ministarstva kulture i još dve osobe za koje ne znamo šta su i odakle, vidi kao grubo kršenje zakona.
– To je uništavanje autonomije Republičkog zavoda koji uskoro slavi 80 godina postojanja, ali i otvoreni pritisak na zaposlene koji istrajavaju u nastojanju da profesionalno rade svoj posao, da zaštite nepokretno kulturna dobra od uništenja i devastacije – objašnjava Radonjić.
– Nešto slično se moglo očekivati od trenutka kada je posle privođenja, priznanja izvršenja krivičnog dela i vođenja krivičnog postupka, na mesto direktora RZZSK vraćen Goran Vasić iako mu je u međuvremenu istekao v.d. status. Ulazak u RZZSK u trenutku kada je naloženo privođenje ministra Selakovića zbog sumnje u učešće u falsifikovanju dokumentacije i protivzakonitom ukidanju zaštite Generalštabu, ali i drugih 15 nepokretnih kulturnih dobara, izgleda i kao pokušaj kontrole štete i eventualno, uklanjanja tragova. To je nedopustivo u pravnoj državi i direktno kompromituje integritet i bezbednost Zavoda – objašnjava Radonjić.
Prem njenim rečima, zaposleni u RZZSK i dalje ne znaju šta su predstavnici Ministarstva kulture pokušali da urade ili šta su uradili na serveru Zavoda.
– Oni su ulazili u server salu bez prisustva stručne i obučene osobe kao i administratora sistema. Možemo da pretpostavimo da su tražili neka kompromitujuća dokumenta ili da su pokušali da izbrišu status kulturnog dobra Generalštabu. Tehnički posmatrano, neovlašćen pristup serverima može imati više posledica.
Kako navodi Radonjić, u Republičkom zavodu se u digitalnom obliku čuva dokumentacija rada Republičkog zavoda, dokumentacija Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture, dokumentacija o svim nepokretnim kulturnim dobrima koja sama po sebi takođe ima vrednost nepokretnog kulturnog dobra.
– Možemo samo da zamislimo kakve sve štete mogu da se nanesu ovoj dokumentaciji. Mogli su da obrišu postojeću dokumentaciju, ili da ubace nove fajlove ili “ispravljenih” verzija, kako bi se retroaktivno pokrili nezakonite postupke; izmene metapodatke, datume, verzija akata i evidencija. Ovo nije samo hipotetički rizik — ovo je upravo razlog zašto je svaki pristup serveru Zavoda strogo regulisan i zašto se vodi detaljna evidencija.
Ako su podaci menjani, to verovatno predstavlja neko krivično delo, a odgovornost je na licima koja su ušla u Zavod, kao i na onima koji su ih poslali i koji su ih u Zavod pustili. Naglašavam da Generalštab i dalje ima status nepokretnog kulturnog dobra, i svaka nezakonita izmena bila bi lako proverljiva kroz postojeće sigurnosne tragove i arhivske verzije – objašnjava nekadašnja zamenica direktora RZZSK.
Da li zaposleni u RZZSK mogu pokrenuti postupak protiv upada, ali i protiv američke kompanije koja insistira na projektu uprkos svim skandaima, Radonjić ovako komentariše:
– Zaposleni u Zavodu razmatraju koje pravne mehanizme imaju na raspolaganju u pogledu zaštite rada institucije, ali i svih zaposlenih u najmanju ruku čudnim posetama koje se i danas ponavljaju, ali i u pogledu strane kompanije koja nastavlja da učestvuje u projektu za koji zna da je zasnovan na protivzakonito ukinutom statusu zaštite, čime se može tretirati kao saučesnik u šteti nastaloj nad kulturnim dobrom – ističe Estela Radonjić Živkov.
Kako za Danas objašnjava Vladimir Džamić, istoričar umetnosti, konzervator i istraživač u RZZSK, on ne zna koja je bila svrha dolaska državnog sekretara Miomira Đorđevića i nekih njima nepoznatih ljudi u njegovoj pratnji, i obilaska podrumskih prostorija Republičkog zavoda, gde se između ostalih nalazi i server sala.
– Pada mi na pamet da možda Ministarstvo kulture želi da unapredi prostor u kome se u Zavodu čuva dokumentacija o nepokretnim kulturnim dobrima, pa su poslali državnog sekretara da se i lično uveri kakvi su uslovi. Moje skromno informatičko znanje mi govori da za pristup serveru nije potrebno i da mu se fizički pristupi, inače bi mi zaposleni u toku radnog vremena svaki čas morali da trčkaramo do podruma, tako da mi namere Ministarstva, bar za sada, ostaju u domenu misterije.
Na naše pitanje da li su ljudi iz ministarstva ovim pristupom serveru mogli da izbrišu zaštitu koju Generalštab kao kulturno dobro još uvek ima u RZZSK, ili da ubace neke svoje podatke koji bi im na neki način olakšali da ovaj postupak proglase zakonskim, Džamić kaže:
– Ne želim da ulazim u detalje jer je postupak brisanja nepokretkog kulturnog dobra iz registra kulturnih dobara koji se vodi u centralnoj ustanovi zaštite nepokretnih kulturnih dobara regulisan Zakonom i pravilniciama koji su javno dostupni. Siguran sam da procedura ne podrazumeva da državni sektretar obiđe podrum Republičkog zavoda, tako da odgovor na ovo pitanje možete i sami da naslutite – objašnjava Džamić.
Zaposleni u Republičkom zavodu, kako navodi, više puta su do sad javno iznosili svoje stavove kada je u pitanju zaštita Generalštaba, ali i drugih ugroženih kulturnih dobara.
– Uveren sam da ćemo nastaviti da radimo ono što smo i do sada radili, da slušajući svoju savest i poštujući zakone Republike Srbije štitimo naše kulturno nasleđe u zemlji i inostranstvu, trudeći se svim silama da ga sačuvamo za buduće generacije. A to ćemo najbolje činiti ako budemo savesno i odgovorno obavljali povereni nam posao, što toplo prepuručujemo i ostalim zaposlenima u drugim državnim organima i institucijama – smatra Vladimir Džamić.
Šta će biti epilog nove akcije države u pokušaju da kriminalno otimanje Generalštaba predstavi kao legalno, ostaje da vidimo. A juče je ministar Nikola Selaković, s obzirom da je TOK zahtevao od policije njegovo privođenje, otišao u Javno tužilaštvo kako bi mu se uručio poziv za saslušanje, koje je zakazano za danas.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


