HOT WHEELS, MIKI VELIKI, VINI PU…Izdavačka kuća Egmont, pred kraj leta 2008, svojoj paleti izdanja za decu – čiji je zaštitni znak mesečnik Miki Maus – pridodala je novi magazin pod nazivom Hot Wheels, namenjen mladim ljubiteljima automobila. Prvi broj, osim najatraktivnijih četvototočkaša (ilustracije i performanse), nudi i školu crtanja (automobila), „farbarsku radionicu“, postere, zagonetke […]
HOT WHEELS, MIKI VELIKI, VINI PU…
Izdavačka kuća Egmont, pred kraj leta 2008, svojoj paleti izdanja za decu – čiji je zaštitni znak mesečnik Miki Maus – pridodala je novi magazin pod nazivom Hot Wheels, namenjen mladim ljubiteljima automobila. Prvi broj, osim najatraktivnijih četvototočkaša (ilustracije i performanse), nudi i školu crtanja (automobila), „farbarsku radionicu“, postere, zagonetke i… specijalni poklon privezak. Hot Wheels će se pojavljivati kvartalno, najavila je redakcija tog magazina. Osim toga, većtradicionalno, Egmont je pripremio i sezonski specijalac – Miki Veliki za jesen 2008. Uobičajeni sadržaj, dopunjen je super igrom „Trka u parku“ i majušnom fudbalskom loptom na poklon. Poslednji u ovoj seiji je i novi, septembarski broj Zabavnika za najmlađe – Vini Pu. Eto klincima zabavnog i edukativnog odmora od školskih obaveza.
D. S.
„MAMMA MIA!“ NAJUSPEŠNIJI FILMSKI MJUZIKL SVIH VREMENA
Iako je filmski mjuzikl „Mamma Mia!“ dobio dosta negativnih kritika, na sreću po studio Juniverzal, to nije zanimalo brojne fanove grupe ABBA, čija je muzika za njega iskorišćena, pa je tako u svetu ovo ostvarenje stiglo do 300 miliona dolara zarade. Ako se na to doda i 139 miliona iz Severne Amerike, onda ne čudi da je „Mamma Mia!“ postao najuspešniji filmski mjuzikl svih vremena van SAD. Britanski fanovi većsu potrošili više od 100 miliona dolara na ovaj film, koji je u njihovoj zemlji najgledaniji ove godine, i među pet najgledanijih svih vremena. Publiku, širom sveta, uglavnom čine žene, a jedna Nemica tvrdi da je mjuzikl „Mamma Mia!“ odgledala 71. put. Naravno, film je imao „pomoć“ pozorišnog mjuzikla koji je debitovao u Londonu 1999, i koji je dosad izveden u 160 gradova širom sveta, na 11 jezika. Videlo ga je oko 30 miliona ljudi i zaradio je dve milijarde dolara. Kad je rečo samom filmu, on treba da debituje u još 16 zemalja, a okončaće debije u Japanu tokom januara 2009. Očekuje se da će, van Severne Amerike, zaraditi oko 400 miliona dolara.
V. T.
NAGRADA „BRANKO RADIČEVIĆ“ URUČENA NASU VAJENI
U najstarijoj srpskoj gimnaziji, čuvenoj Karlovačkoj, svečano je zatvoreno ovogodišnje, 37. izdanje Brankovog kola, koje je počelo 5 septembra. U Sremskim Karlovcima, na Stražilovu i u Novom Sadu, izvedeno je četrdeset raznorzniih sadržaja po kojima je prepoznatljivo Brankovo kolo, uvek novo i sveže, vezano za tradiciju i korenske vrednosti, ali otvoreno prema svetu i savremenesti. Centralni događaj svečanog zatvaranja bilo je uručenje prestižne nagrade „Branko Radičević“ Nasu Vajeni, uglednom grčkom pesniku. Najviše priznanje Brankovog kola uručio je Nenad Grujičić, direktor ove institucije i manifestacije. Naso Vajena zahvalio je domaćinu na nagradi ističući radost što je upoznao predivan pesnički ambijent u znaku Branka Radičevića. Potom su nastupili maldi operski umetnici i pesnici Brankovog kola, Vajeni u čast, a čula se i poezija Branka Radičevića. Veliki grčki pesnik posetio je Stražilovo gde se nalaze spoemnik i pesnikov grob. Prethodno su, tokom ovogodišnjeg Brankovog kola većuručeni „Pečat varoši sremskokarlovačke“, Matiji Bećkoviću i Blagoju Bakoviću, kao i nagrada „Stražilovo“ Vesni Egerići Ivani Gađanski. U saradnji sa Udruženjem književnika Srbije i Srpskim književnim društom, gosti Brankovog kola, u programu „Apendiks“ bili su pesnici i pisci iz Rusije, Austrije, Nemačke, Mađarske, Grčke, Rumunije, Francuske, Španije, Bugarske, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
G. D. N.
„PARTIOKRATIJA – POLITIČKE PARTIJE“ U BEOGRADSKOM DOMU OMLADINE
Ciklus razgovara na zadatu temu sa predstavnicima podmlatka parlamentarnih stranaka u Srbiji, pod nazivom „Praxis“, počeće večeras od 19 sati u Sali na prvom spratu beogradskog Doma omladine, najavili su organizatori. Učesnici su Aleksandra Ivanović(SPS), Vukašin Đukanović(SRS, Nemanja Ristić(DSS), Marko Živković(LDP) i Milan Vučković(DS). Moderatori će biti Nenad Dakovići Svebor Midžić, tribinski urednici DOB. Partije i partijsko delovanje su temelj političke participacije pojedinca u višepartijskom parlamentarizmu. Kod nas se recentna istorija političkog delovanja unutar višepartijskog sistema posmatra kao serija velikih kompromisa, neprincipijelnih koalicija i flagrantnog odsustva „politike“ koju zamenjuje „političarenje“. Ovakav pogled na stvari je odbio veliki broj mladih ljudi od političkog delovanja u partijama. Koliko nas partijske strukture sputavaju, a koliko nam omogućavaju da se zaista politički ostvarimo? Da li postoje drugi modaliteti bavljenja politikom? Šta traže vanpartijske ličnosti u politici? Da li je partijska knjižica jedini reper partijske pripadnosti? Na ova i mnoga pitanja razgovaraće se, tokom ovog srijala, sa predstavnicima podmladaka velikih parlamentarnih stranaka u Srbiji.
K. R.
HEVI-METAL MUZIKA U FINSKIM CRKVAMA
Većina tinejdžera nije oduševljna odlaskom u crkvu, ali u Finskoj to sada nije slučaj pošto im je ponuđeno nešto što je njima interesantno – hevi-metal muzika. Na „Metal-misi“ (Metallimessu) sasvim je normalno da muzika bude glasna, a kada se „pojanje“ završi sledi aplauz i zvižduci, baš kao na koncertu. Sve ovo ne čudi kad je rečo Finskoj – ipak je to zemlja koja je pobedila na Pesmi Evrovizije 2006, upravo sa hevi-metal pesmom „Hard Rock Hallelujah“ grupe Lordi. Od tada je ova muzika postala mejnstrim u Finskoj, pa tako u Helsinkiju postoje hevi-metal karaoke barovi, klubovi posvećeni samo ovoj muzici, redovni koncerti, kao i na desetina letnjih HM festivala, a sa radija uglavnom dopire upravo hevi-metal. Izgleda da odgovor za ovakvu popularnost hevi-metal muzike leži u karakteru Finaca. „Finci su rezervisani, ozbiljni i izuzetno pošteni. Nekako se hevi-metal uklapa u to“, kaže Miko Sari, koosnivačMetal-mise. Prva Metal-misa u Finskoj je održana 2006. na festivalu u Helsinkiju, a potom je krenula na turneju širom zemlje. Za nju nije zaslužna crkva ili biskupi, većju je izmislilo petoro fanova, od kojih su troje iz crkve. Naravno, nisu svi srećni zbog toga – neki vernici misle da glasnoj muzici nije mesto u crkvi, dok, s druge strane, hevi-metal fanovi optužuju Luterane da su prisvojili popularnu muziku kako bi sebi privukli mlade. Ipak, generalno mnogi smatraju da je ideja fantastična i da se dugo čekalo na tako nešto.
V. T.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


