Foto FoNet Aleksandar BardaKad je došla na vlast 2012. revolucionarnost SNS-a umnogome je podsećala na posleratne komuniste. Pored trajne netrpeljivosti prema svemu što drugačije ideološki misli i diše, naprednjaci su loš politički glas i inferiornost prema svemu građanskom što zatiru, paradoksalno pokušali da nadoknade afirmacijom u umetnosti i kulturi.
To je bila prva faza naprednjačkog osvajanja vlasti u kojoj je prioritet bio da što više viđenih, po mogućnosti međunarodno priznatih umetnika i drugih javnih ličnosti, dobije „žig“ da su njihovi.
Među poslednjim slučajevima takve (zlo)upotrebe je pisac Vladimir Pištalo, mada je u njegovom slučaju pitanje koliko je te 2021. samom Pištalu odgovaralo da dobije posao upravnika i bukvalno se i useli u Narodnu biblioteku Srbije.
Dok bi u najstarijoj instituciji kulture u Srbiji Pištala trebalo da konkursnim putem zameni navodno profesionalniji, a svakako javno glasniji i lojalniji SNS kadar, naprednjaci su krenuli u osvajanje Narodnog pozorišta u Beogradu.

U nacionalnom teatru sa tri direkcije na jednoj sceni – Dramom, Baletom i Operom, poslednja ostavka u nizu na čelu Opere i najavljeno povlačenje upravnika iskorišćeni su za naprednjački udar koji je, kao i promena u NBS, počeo imenovanjem novog Upravnog odbora. Iako su sindikati sve tri direkcije NP javno rekli da ne žele kontroveznog reditelja Dragoslava Bokana na čelu UO, najavljujući za jesen „borbu svim zakonskim sredstvima“ protiv vladinih odluka, u upravi NP došlo je do prave naprednjačke vrteške u upravi ove umetnike kuće i to iz redova operskih pevača.
Jedino oni nisu javno podržali studentske i građanske proteste u Srbiji, što nije slučaj sa ostalim direkcijama, ali i članovima same Opere na čije je č-a u Skupštini Srbije. Za nju se priča da je toliko stranački revnosna da bi bilo čudo ako nova operska sezona na jesen počne u Hali 1 sadašnjeg Beogradskog sajma koji treba da nestane pred „Beogradom na vodi“.
Iz redova Opere, koja se uvek osećala kao „pastorče“ u NP, sad je po drugi put imenovan i v.d. upravnik kuće na Trgu republike, za kog je prvi put u 156 godina njenog postojanja postavljen operski pevač. To je bas Dragoljub Bajić Baja, takođe kadar SNS-a.
Da li to i „tačka“ na dosadašnju „kozmetiku“ na čelu NP, započetu 2018. kadrom Ane Brbić kao zamenom za dirigenta Dejan Savića, koji se potom udomio kao Vučićev savetnik, jer uprava uvek pobunjene Drame i hronično nezadovoljnog Baleta za sada nije promenjena?
Da li je (zlo)upotreba Opere dovoljna za novi „elitistički“ imidž SNS-a, čiji su zaštitni znak kršenje Ustava Srbije, korupcija i „Ćacilend“?
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


