„Peace“ – simbol mira napuniće 50 godina u aprilu, što će biti prilika da se priča o njemu predstavi u knjizi Kena Kolsbuma i Majkla Svinija – „Peace: The Biography of a Symbol“ (175 stranica, 25 dolara). Predstavnici „bejbi-bum“ generacije prisetiće ga se nacrtanog na zidovima, kroz oblake suzavca, glavnog obeležja demonstracija, ali i na šlemovima američkih vojnika u Vijetnamu.
„Peace“ – simbol mira napuniće 50 godina u aprilu, što će biti prilika da se priča o njemu predstavi u knjizi Kena Kolsbuma i Majkla Svinija – „Peace: The Biography of a Symbol“ (175 stranica, 25 dolara). Predstavnici „bejbi-bum“ generacije prisetiće ga se nacrtanog na zidovima, kroz oblake suzavca, glavnog obeležja demonstracija, ali i na šlemovima američkih vojnika u Vijetnamu. Znak je prvi put predstavljen u Velikoj Britaniji 1958, na promociji nuklearnog razoružanja, i ubrzo se proširio u celom svetu. Ovaj simbol, koji je definisao mnoge generacije, nije sada toliko vidljiv ali, tvrde autori knjige, daleko od toga da je zaboravljen.
Iako knjiga detaljno opisuje nastanak i širenje ovog simbola, glavni fokus stavljen je, ipak, na pozadinu mirovnih pokreta i činjenicu da je on postao obavezan za svaku grupu koja se zalaže za socijalne promene. U njoj su i brojne fotografije, recimo, tinejdžera koji kleči nad palim studentom na Kent stejt univerzitetu, ili cvet u cevi puške člana Nacionalne garde, kao i broda sa čanovima Grinpisa, i scene sa Vudstok festivala. Sam simbol kreirao je britanski pacifista Džeral Holtom, tekstilni dizajner. On je znak napravio od dva semaforska signala (signali koji se daju zastavicama) i to za slova „N“ i „D“ (skraćenica od „Nuclear Disarmament“ – nuklearno razoružanje). On je prvo razmatrao mogućnost da iskoristi krst, ali je to naišlo na hladan prijem nekih crkava. Tako je jednog vlažnog i hladnjikavog Uskrsa, 4. aprila 1958, simbol, kakav i danas znamo, imao svoj debi na londonskom Trafalgar skveru. Okupljeni su tražili zabranu nuklearnog naoružanja i krenuli u protestnu šetnju do Aldermastona, gde su se obavljala nuklearna istraživanja. Iako je Holtom dizajnirao simbol, američki zavod za patente i žigove doneo je 1970. odluku da simbol bude u „javnom vlasništvu“. Ubrzo je bio komercijalizovan, pa se tako mogao videti i na paklicama Lucky Strike cigareta.
Holtom je ostao uz svoja pacifistička uverenja do kraja života – 18. septembra 1985, kada je preminuo u 71. godini života. Njegova poslednja želja bila je da na nadgrobnom spomeniku budu ugravirana dva njegova „peace“ simbola, ali okrenuta naopačke. Kako autori knjiga pišu – želja mu je „delimično“ ispunjena. Dva simbola su ugravirana, ali nisu okrenuta – postavljena su onako kako ih je zamislio.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


