Možda ste mislili da ste ama baš sve do sada videli i čuli na koncertima, ali majstorsku ceremoniju za ‘deep house’ čula koju priređuje Ludovik Navar alias St Germain – svakako niste još nikada! Duboki udisaji kitova i njihove okeanske pesme koje vas uvode u jedno stanje transa i povišene percepcije u zvučnom uvodu za ovaj nastup, čine poseban koncert za sebe.

Kao da je Navar želeo da naše misli i srca najpre očisti od svakodnevne prljavštine kojom smo zasuti i, tek tako okrepljene i osvežene dobrotom i čudesnošću prirode, suoči potom sa jednako plemenitim zvucima Afrike. Bio je ovo zato halucinantni spektakl u kojem su čovek, fauna, flora i ples bili izmešani u jedno. I, povrh svega, bila je to kratka istorija starih dobrih analognih žanrova, predočena sa poštovanjem digitalnom svetu sadašnjice. Veoma poučno štivo, bez sumnje.

Sedmorica neverovatnih crnih muzičara sa svojim etničkim instrumentima, ali i gitarama, klavijaturama, saksofonom i raznoraznim duvaljkama pride, plus Ludovik Navar lično u pozadini zakriven i stidljiv iza svog povisokog pulta, isporučuju u naredna otprilike dva časa najčudesniju muziku današnjice, koja upućenima budi uspomene na Tinariwen, ali one sa 'beatom' na elektro-talasima, na nekakvog Felu Kutija takođe, ali u 'deep house' produkciji, čak donekle i na Navarovog heroja Boba Marlija sa njegovim čudesnim supstancijalnim dahovima. Konačno: džez improvizacija više instrumentalista – a svaki za sebe ima svoju melodiju koju nosi, pa i svoju solo tačku – ovde je tako važan unutrašnji sastojak da je nemoguće negirati činjenicu kako je pristup celog benda u stvari jedna čista, dobro smišljena džezerska orkestracija. Ali, preko svega ima ono još nešto – muzika koja hipnotizuje iz nekog svog pra-nedogleda, mudrost crnih umetnika sa njihovom osobenom a tako prirodnom virtuoznošću u ovom ambijentu punom bluesa i raspomamljenih emocija sa toliko 'groova', da sve postaje nenadmašno čulno i opojnog pulsa, kojem se u Belexpo centru predaju stotine pripadnika apsolutno najosvešćenije muzičke publike Beograda.

Poruka do kraja ostaje jasna: St Germain su bend koji spaja i premošćuje muzička prostranstva na način na koji to do sada niko nije radio. Ludovikova spiritualna, duboko oplemenjujuća vizija, daje elektronskom ritmu gradske muzike zapadnog sveta smisao podloge po kojoj u mimohodu koračaju duhovne izbeglice mnogih svetova, stari bluzeri, raste i afrički muzički imigranti – a u tom društvu ima mesta i za nas.

Kralj je stigao, postavite mu presto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari