Beogradski festival igre, četvrti zaredom, od 14. do 28. aprila predstaviće najznačajnije baletske i savremene plesne kompanije i najpoznatije svetske koreografe, najavlila je juče na konferenciji za novinare u Velikoj sali Skupštine grada Aja Jung, jedan od osnivača ovog festivala zajedno sa Nebojšom Bradićem.

Beogradski festival igre, četvrti zaredom, od 14. do 28. aprila predstaviće najznačajnije baletske i savremene plesne kompanije i najpoznatije svetske koreografe, najavlila je juče na konferenciji za novinare u Velikoj sali Skupštine grada Aja Jung, jedan od osnivača ovog festivala zajedno sa Nebojšom Bradićem.
Glavni ansambl Holandskog plesnog teatra (NDT I), čiji je podmladak (NDT II), zadivio beogradsku publiku na zatvaranju trećeg Festivala, otvoriće manifestaciju 14. aprila u Sava centru. Triptih koji donose, sastavljen od dve postavke velikog majstora Jiržija Kilijana i jedne koreografije umetničko bračnog para Pol Lajfut – Sol Leon, obećava, možda najveći spektakl koji je domaća plesna publika ikada imala prilike da vidi. Nastavak festivala u Beogradskom dramskom pozoristu dovodi francuski Balet Bijaric 15. aprila sa dve predstave cenjenog Tijeri Malandena („Igrarije“ i „Don Žuan“). Prvi put gostuje Balet iz Praga 17. aprila sa tri produkcije: „Tlo pod nogama“, u koreografiji Jiržija Kilijana, „Obale mora“ u koreografiji Petra Zuske i „Pred Naninim očima“ u koreografiji Icaka Galilija. Brazilski igrač i koreograf Ismael Ivo donosi autobiografski solo „Delirijum detinjstva“ 20. aprila. Beogradskoj publici poznat sa jednog od predhodnih izdanja Bitefa, Ismael Ivo je i direktor prestižnog plesnog festivala u Veneciji. Velika scena pozorišta na Krstu može se pohvaliti i gostovanjem kompanije Pretty Ugly Tanz iz Kelna 22. aprila. Jedna od najboljih igračica sveta i muza mnogih važnih koreografa Talia Paz dolazi iz Tel Aviva, sa dve produkcije 24. aprila – „Magnolija“ belgijskog koreografa Stajna Selisa i „Habajata“ u koreografiji britanca Najdžela Černoka. Iz američke države Oklahoma stiže Tulza Balet sa pedesetogodišnjom tradicijom 26. aprila sa postavkama španca Nača Duata, koreanke Jang Sju Hui i amerikanke Tvajle Tarp, širokoj publici poznate iz kultnih filmova (Kosa, Bele noći, Amadeus, Regtajm…) Sam kraj festivala, vratiće publiku u Sava centar, kako bi uživali u prvom gostovanju švedskog Kulberg baleta, koji postoji 60 godina, u Beogradu 28. aprila i master pisu „Aluminium“, čuvenog Matsa Eka, i „Kao Ako“, mladog, ali sveprisutnog na svetskim scenama, Johana Ingera.
Ove godine, u saradnji sa ambasadom Holandije, osmišljen je i regionalni plesni projekat. Izabrane igrače iz regiona će od 1. do. 19. aprila koreografiji i plesu Jirži Kilijana podučavati njegovi saradnici, a rezultati te radionice biće prezentovani 19. aprila u Madlenianumu. Prateće aktivnosti Festivala podrazumevaju i master klasove, izložbe plesne fotografije, diskusije sa umetnicima, filmski program i prezentacije.
Realizaciju programa podržavaju Ministarstvo kulture Republike Srbije i Sekretarijat za kulturu Skupštine grada Beograda, kao i sve ambasade i kulturni centri zemalja učesnica. Njihovi predstavnici na jučerašnjoj konferenciji ponaosob su predstavili trupe i programe koji dolaze iz tih zemalja. Ambasador Holandije Ron J. P. M. van Dartel istakao je između ostalog da će drugo uzastopno gostovanje trupe iz Holandije, ovaj put njenog prvog ansambla na otvaranju BFI, učiniti da se grad iz koga ona dolazi – Hag, na ovim prostorima doživi i na jedan drugi način od onog uobičajenog. Štaviše, nakon festivala gradonačelnik Haga dolazi u posetu gradonačelniku Beograda. Ambasadorka Izraela Jafa Ben Ari podsetila je da je tradicija izraelskog plesa duga – od 1920. kad je uporište imala u evropskim centrima, da bi danas postojalo više od dest plesnih trupa u ovoj zemlji. Dan učešća izraelske plesačice Talie Paz na BFI poklapa se inače sa Danom države Izrael. Prisutni su bili i ambasador Švedske Krister Bringéus, ambasador Brazila Dante Coelho de Lima, Jana Katarina Sindelkova, zamenik ambasadora Češke, predstavnici Grada, svi složni u tome da svaka kulturna manifestacija doprinosi uspostavljanju čvršćih veza između zemalja, a posebno ovakva u kojoj se prevazilaze jezičke barijere.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari