Kreiranje predstave „Sanjari“ bio je svakako hrabar i donekle rizičan poduhvat. Tekst zasnovan na suptilnom i intelektualno zahtevnom predlošku poznatog austrijskog književnika Roberta Muzila skoro da nije odgovarao simplicifiranoj sklonosti uobičajene pozorišne publike. Ali talentovana materijalizacija ovog složenog dramskog teksta uspela je da nametne takvu vrtložnu igru koja je mogla da zavede, i stvori značajan pozorišni doživljaj, prvo samoga reditelja, zatim i odličnu ekipu glumaca i, najzad samu publiku.
Prirodno, da bi tekst približio dinamici savremenog doba, reditelj i dramaturg su izvorni Muzilov komad sa 90 stranica smanjili na polovinu. Ako je i u takvoj verziji ostao povremeno nerazumljiv običnom gledaocu, on ga je obavezno podsetio da postoji i jedna suptilnija percepcija sveta na koju nije navikao ali koje mu je ova predstava omogućila. I Miloš Lolić je bio svestan ovog potrebnog zavođenja igrajući dvostruku igru: prepuštanjem zavodljivosti Muzilovog teksta a, ujedno, i preuzimanjem uloge njegovog ukrotitelja.
Okosnica teksta je ambivalentni odnosi četvoro mladih ljudi koji odrastaju zajedno, a taj odnos postaje nezavisan objekat unutar diskursa sveta na sceni. Glumci su na pozornici frontalno okrenuti prema publici i govore u mikrofon. Iako igraju igru ispovednika i inkvizitora, mikrofon je ovde podstakao materijalizaciju glasa. Glas se odvaja od tela glumaca, postaje erotizovani objekat i oni ulaze u igru sa njim. Materijalizacija skoro nevidljivih obrisa igre poprima oblik samog mikrofona koji se pretvara u apsolut bez koga likovi ne postoje i pred kojim izgovaraju pervertirane zamisli i ispovesti. Jedino pred mikrofonima njihove i želje i devijacije poprimaju jasan oblik. Tako Muzilove reči, uz pomoć režije Miloša Lolića, preplavljuju gledalište i njihovo diskurzivno značenje prerasta u neku vrstu sugestivnog sna. Taj (ne)tekst stvara minimalistički prostor bergmanovske atmosfere, ispunjen povremeno muzikom Franca Šuberta, u kome se ništa a sve dešava. Predstava „Sanjari“ JDP-a jeste značajan pozorišni iskorak i doživljaj. Danas je, međutim, najbezbednije i najudobnije kreirati površne predstave čak i do granice kastracije suštinskih emocija za račun sasvim efemernih.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


