Ovogodišnje, 61. po redu, Berlinale biće u znaku 3D tehnologije. Najavljeno je 385 filmova, 13 svetskih premijera i 16 konkurenata za Zlatnog i Srebrnog medveda, među kojima i dela četiri gotovo nepoznate rediteljke. Međutim, posetioce očekuje „jedno drugačije Berlinale“. To je najavio direktor Berlinskog filmskog festivala Diter Koslik.
„Pokušali smo da napravimo program koji se razlikuje od dosadašnjih i to prvenstveno uz pomoć novih tehničkih mogućnosti. Po prvi put ćemo prikazati veći broj filmova u 3D verziji; između ostalih film ‘Pina’ Vima Vendersa, o Pini Bauš i dokumentarni film Vernera Hercoga ‘Pećina zaboravljenih snova’ koji govori o slikama iz pećine u južnoj Francuskoj“, najavio je on. No, bez obzira na prezentaciju „tehnoloških mogućnosti“, Koslik napominje da će predstavljeni filmovi govoriti o „ generaciji današnjih tridesetogodišnjaka i četrdesetogodišnjaka, o nesigurnosti i sumnjama koje na neki način karakterišu tu generaciju“, te da zapravo gledaoce očekuje sasvim obične priče, uz univerzalne vrednosti i poruke.
Tematski gledano 61. Berlinale će obeležiti priče o međuljudskim odnosima, ljubavnim vezama ali i nasilju. Festival otvara rimejk vesterna „True Grit“ braće Koen, a publika će gledati i priče o finansijskim krizama („Margin Call“ debi Dž.Si Čandora), životu u diktaturi (Paole Markovič sa „The Prize“ i „The Devil’s Double“ o dvojniku sina Sadama Huseina), nuklearnoj nesreći u Černobilju, s tim što će ove godine „balansiranje“ između Holivuda i nezavisnog filma biti više naklonjeno onom drugom.
Predsednica žirija je glumica Izabela Roselini, uz svoje kolege Ninu Hos, iz Nemačke, i bolivudsku zvezdu Amira Kana. Organizatori su pozvali i iranskog reditelja Džafara Panahija, ali pošto je on u zatvoru zbog kritika režima, i ovaj festival će proći bez njega. Upravo zbog neslaganja sa zatvaranjem iranskog umetnika, na Berlinalu će, u različitim sekcijama, biti prikazani njegovi filmovi, a biće održana i diskusija na temu „Cenzura i sloboda mišljenja u Iranu“.
Kao i svake godine i sada se u Berlinu očekuje nekolicina svetskih zvezda, kao što su Kolin Firt, Ralf Fajns, Vanesa Redgrejv, Dijana Kriger, ali će glavna pažnja biti posvećena dolasku Madone koja bi trebalo da potencijalnim kupcima predstavi svoj novi film o ljubavi engleskog kralja Edvarda VIII i Volis Simpson.
Nagradu za životno delo na ovogodišnjem Berlinalu će pripasti nemačkom glumcu Arminu Mileru Štalu.
Nikola Ljuca u programu za razvoj scenarija
Projekat „Vlažnost vazduha“ prvi dugometražni igrani film mladog reditelja Nikole Ljuce, koji će režirati po scenariju koji piše sa Stašom Bajac, nalazi se među 12 projekata na Script Station platformi za razvoj scenarija Berlinskog filmskog festivala. Šestodnevna radionica odvijaće se u okviru Berlinale Talent Campusa od 11. do 17. februara, a mentor projekta je Lusil Hadžihalilović, koscenaristkinja filma Gaspara Noea „Ulaz u prazninu“ i rediteljka nagrađivanog filma „Nevinost“. U okviru festivala organizuje se i radionica sa glumcima Talent Actors Stage na kojoj glumci izvode scene iz jednog od scenarija Script Stationa a ove godine je za tu priliku izabran upravo scenario „Vlažnost vazduha“.
„Koriolan“ (delimično) predstavlja Srbiju
Srbija i zemlje regiona neće se ove godine proslaviti po učešću na Berlinalu. Doduše, među takmičarima je „Koriolan“ Ralfa Fajnsa koji je delimično sniman u Beogradu, uz učešće producenata i glumaca iz Srbije. Da se stranci sve više bave temama sa ovdašnjih prostora pokazuje i američki reditelj Džošua Marston sa delom „Forgiveness of blood“, u kojem se bavi temom krvne osvete koja i dalje postoji u Albaniji i na Kosovu. Film je snimljen na albanskom i, po nekim ocenama, važi za jednog od favorita za Zlatnog medveda.
„Tedi“ po 25. put
U sekciji Panorama Berlinskog festivala biće po 25. put dodeljena nagrada „Tedi“, koja je najstarija gej i lezbijska filmska nagrada na svetu. Berlinale je, inače, poznato po zauzimanju za umetničku slobodu i individualnost. Direktor Panorame Viland Špek kaže da se festival bavi uslovima života homoseksualaca u celom svetu, a takođe i u muslimanskim državama. „Reč je o neverovatno opasnoj temi. Ljude ubijaju zbog činjenice da su homoseksualci. Zbog toga moramo da se bavimo tim temama“, kaže on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


