EU nije zaboravila na sankcije Rusiji 1Foto: OLIVIER HOSLET/EPA

Srbija treba da ubrza usklađivanje svoje spoljne politike sa Evropskom unijom, uključujući i uvođenje restriktivnih mera, odnosno sankcija.

To između ostalog predviđa Strategija EU za proširenje na Zapadni Balkan u kontekstu zajedničke spojne i bezbednosne politike. Na važnost tog dela Strategije ukazao je nedavno i predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o Strategiji i izazovima pred Srbijom, jer je jasno da se od Srbije traži da uvede sankcije Rusiji i da EU taj zahtev neće zaboraviti i od njega odustati.

Vučić u izazove pred Srbijom, osim rešavanja pitanja Kosova, otvorenih pitanja sa susedima i unutrašnjih reformi ubrojao i usklađivanje spoljne politike sa EU, uključujući i restriktivne mere. On je u tome video dodatni pritisak na Srbiju zbog odnosa sa Rusijom. Prema njegovim rečima, taj zahtev nije u skladu sa pregovaračkim procesom, s obzirom na to da se do sada insistiralo na tome da puna usklađenost treba da bude postignuta do pristupanja Uniji.

Da li se ta dinamika posle ove strategije menja i šta će se dogoditi ukoliko Srbija ostane pri stavu da neće uvoditi sankcije Rusiji pitali smo Senu Marić iz Centra za evropske politike, koja kaže da ovakva formulacija u Strategiji jeste konkretnija u odnosu na onu koja se nalazi u Pregovaračkom okviru Srbije i EU iz 2014. kada je rečeno da Srbija mora postepeno da usklađuje spoljnu politiku sa zajedničkom spoljnom politikom EU „u periodu do pristupanja“.

– Ovu konstruktivnu dvosmislenost je naša strana tumačila kao mogućnost da do samog kraja procesa pristupanja, koji je do skora bio neizvestan zbog nedostatka jače političke podrške od strane EU, odlaže pitanje našeg odnosa sa Rusijom i usklađivanje sa sankcijama EU. Sada kada je u EU politički kontekst za brže pristupanje Srbije EU mnogo povoljniji, mislim da će i zahtevi i očekivanja ići u pravcu onog što Predsednik nagoveštava – objašnjava Marić.

Ona podseća da EU još uvek nije usvojila skrining izveštaj za Poglavlje 31, koje se odnosi na zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku, i da samim tim ne znamo da li će Srbija kao merilo za otvaranje ovog poglavlja imati uslov u vezi sa usklađivanjem sa EU sankcijama Rusiji.

– Jedan od načina da EU kazni Srbiju bio bi tim putem. U suprotnom, treba istaći da svaka država ima pravo veta u svakom proceduralnom koraku tokom pregovora, pa samim tim mogu da blokiraju otvaranje ili zatvaranje ovog poglavlja. Znajući da su određene države posebno zabrinute za naš odnos sa Rusijom, u prvom redu baltičke države i Poljska, ovaj scenario je skroz zamisliv – navodi ona.

Kako zaključuje, samim tim, može se reći da ovo poglavlje može lako da postane uslovno i da blokira i koči cele pregovore, kao što je slučaj sa poglavljima 23, 24 i 35.

Vesna Marjanović, narodna poslanica DS i članica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, za naš list kaže da je gotovo sa politikom jedno govorimo, drugo radimo, treće mislimo. „Naša Vlada ovaj dokument ne treba da shvati kao sredstvo dnevnog političkog marketinga, već možda pre kao „kofu hladne vode“ kao što je to naveo dobro obavešteni Politico u svojoj analizi Strategije. Novu Strategiju Evropske komisije za Zapadni Balkan, mi građani treba da prihvatimo kao svoju šansu da ostvarimo svoje pravo na uređeno, stabilno demokratsko društvo zasnovano na vladavini prava i poštovanju ljudskih prava. U našem je interesu i da Srbija povuče nova sredstva iz IPA fondova planirana za 2018. godinu za 6 inicijativa među kojima su i ulaganje u socijalno-ekonomski razvoj i saobraćajno povezivanje“, navodi ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari