Bugajski: Rusofilija a ne rusfobija je problem Zapada 1Foto: EPA/ALEXEY DRUGINYN / RIA NOVOSTI

Ključni razlog neuspeha zapadne politike prema Rusiji nije rusofobija, već uskogruda rusofilija koja gleda na istok Evrope kroz prizmu Moskve, tvrdi Januš Bugajski, viši saradnik u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu. Njegova najnovija knjiga „Neuspela država: Vodič za raspad Rusije“ biće objavljena u junu.

Zvaničnici i savetnici koji se bave Rusijom su se uvek školovali iz ruske istorije, jezika i književnosti, ukazuje Bugajski u članku za washingtonexaminer.com.

Susedi Rusije se uglavnom smatraju sekundarnim akterima, a ne sami po sebi geopolitičkim igračima. Otuda, čak i usred brutalnog osvajačkog rata protiv Ukrajine, ideja da se Rusija i njeni lideri ne “provociraju“ ili “ponižavaju“i dalje preovladava.

Pomirljiv pristup Rusiji je takođe podstaknut sa dva straha: nuklearnim ratom i ruskom nestabilnošću.

Kad god je u opasnosti da izgubi rat ili neka druga zemlja odluči da uđe u NATO Moskva širi avet nuklearnog uništenja. Zapadni kreatori politike uvek igraju na ruku Kremlju dajući pretnji kredibilitet.

Efikasniji odgovor bi bio da se istakne da će Rusija izumreti u slučaju nuklearnog rata, a njeni lideri neće izvršiti kolektivno samoubistvo, jer su oportunisti koji se bore samo sa slabijim protivnicima.

Drugo, i što je još važnije, zapadne vlade podržavaju status kvo mentalitet i još uvek nisu shvatili da se svet suštinski promenio u poslednja tri meseca. Neuspesi i slabosti Rusije su sjajno razotkriveni: njeni vojni mišići su mlohavi, njena ekonomija počiva na slabim temeljima, a njena politička struktura je neodrživa.

Ruska država ne bi mogla da opstane u svom sadašnjem obliku čak i ako predsednik Vladimir Putin bude svrgnut, pošto liberali imaju ograničen uticaj, a Putinovi naslednici će se suočiti sa ogromnim centrifugalnim pritiscima.

Umesto da pripremaju odgovor na rusku domaću nestabilnost, zapadni kreatori politike i dalje veruju da mogu da vrate duha nazad u bocu. Oni funkcionišu pod pretpostavkom da se može iskovati još jedan modus vivendi, i saradnja sa Moskvom, uprkos tome što okupira susedne države, je nastavljena.

Iako su francuska i nemačka vlada najteži prestupnici, Bajdenova administracija takođe predlaže “prekid vatre“ koji bi uključivao teritorijalne ustupke Ukrajine.

Ideja da Kremlj traži diplomatske izlazne strategije u Ukrajini je zasnovana na zabludi. Nakon tolike želje za pobedom, svako povlačenje sa osvojenih teritorija je poraz za Putina koji će ubrzati kolaps režima.

U Vašingtonu i Evropi hitno je potrebno novo razmišljanje o tome kako se nositi sa propalom silom koja se graniči sa 16 država i čija će unutrašnja previranja uticati na sve njih

Nasuprot tome, svako rešenje koje ostavi Putinu u posed teritorije stečene agresijom je poraz za Zapad, jer će podstaći buduće napade i obnovu vojske kada sankcije budu ublažene.

Predaja teritorije u Donbasu takođe bi izvrnula Bajdenovu demokratsku agendu, jer bi efektivno dala zeleno svetlo izdvajanju autokratskih entiteta iz demokratskih država.

Sveobuhvatna ukrajinska vojna pobeda poslala bi snažan signal da se napadi na nezavisne države završavaju neuspehom, da je NATO ujedinjen u suprotstavljanju agresorima i da je Zapad spreman za propast Rusije. Ukrajina mora biti snabdevena svim efikasnim oružjem koje će ubrzati njenu pobedu, uključujući artiljeriju velikog dometa i pokretne raketne bacače.

Trijumf Ukrajine predstavljao bi stratešku pobedu Zapada jer bi pomogao u rušenju poslednje imperije koja ugrožava evropsku bezbednost.

Ruska država ne bi mogla da opstane u svom sadašnjem obliku čak i ako predsednik Vladimir Putin bude svrgnut

U Vašingtonu i Evropi hitno je potrebno novo razmišljanje o tome kako se nositi sa propalom silom koja se graniči sa 16 država i čija će unutrašnja previranja uticati na sve njih.

Bezbednosna partnerstva moraju se nastaviti u rešavanju sukoba koji se mogu preliti preko trenutnih granica Rusije. Ovo novo razmišljanje takođe mora da izbegne tradicionalni moskocentrizam fokusirajući se na različite regione i nacije koje je okupirala Ruska Federacija, a koji će se sve više kretati ka nezavisnosti kako vojni i ekonomski porazi Kremlja budu sve oštriji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari