Evropska pravda analizira: Kako su masovni protesti u Beogradu potresli Vučića i sledi li promena režima? 1Foto: BETAPHOTO/MILAN TIMOTIĆ

Za Srbiju i njenog predsednika, Aleksandra Vučića 15. mart bi mogao da bude prekretnica, ocenjuje Evropska pravda.

Najveći mirni protest u istoriji zemlje, održan u Beogradu, pokazao je da predsednik nije u stanju da zaustavi masovne demonstracije.

Pokušaji da se podmite ili zastraše demonstranti ne samo da su propali, već su dodatno oslabili srpsku vladu.

Posebno zabrinjavajući potez Vučićevog režima bilo je navodno korišćenje „sonic cannon“, uređaja za kontrolu nereda koji je zabranjen za upotrebu protiv civila.

„15 za 15“ bio je naziv protesta koji se održao u Beogradu prošle subote. Broj 15 odnosi se na žrtve fatalnog urušavanja krova železničke stanice u Novom Sadu.

Tragedija, koja se dogodila 1. novembra prošle godine, postala je simbol trenutne srpske vlade. Rekonstrukciju je izvodilo kinesko preduzeće koje posluje u okviru „Inicijative Pojas i put“, dok je nadzor poveren tajanstvenoj mađarskoj firmi, za koju se spekuliše da je povezana sa bratom predsednika Srbije Andrejem Vučićem.

Projekat je već dugo bio u kašnjenju, sa ponovljenim odlaganjima i sve većim troškovima.

Drugim rečima, katastrofa na železničkoj stanici u Novom Sadu ilustrovala je kako autoritarna vlast ubija svoje građane, ne direktno, već kroz korupciju.

Studenti i univerzitetski profesori su postali pokretačka snaga protesta. A Vučić deluje nespreman da se suoči sa protivnikom koji ne može biti potkupljen ili zastrašen.

Studenti su naglasili potrebu za vraćanjem pravilnog funkcionisanja državnih institucija, umesto da se fokusiraju na pojedinačne političare. U međuvremenu, opozicija, koja je ojačana protestima, traži ne samo vanredne izbore, već i formiranje prelazne vlade koja će obezbediti fer izbore.

Za Vučića, ovaj zahtev je potpuno neprihvatljiv.

Predsednik Srbije jasno je stavio do znanja da namerava uskoro da okonča proteste, a vlasti su učinile mnogo da to deluje verovatno.

Međutim, ako je postojao plan za nasilno suzbijanje, čini se da je on propao zbog ogromnih razmerademonstracija.

Nezavisne procene ukazuju da je između 275.000 i 315.000 ljudi izašlo na ulice Beograda, što je apsolutan rekord za zemlju.

Protest je ostao potpuno miran, bez napada na vladine kancelarije ili pro-vladine TV stanice, uprkos Vučićevim prethodnim upozorenjima o mogućim incidentima.

Međutim, desio se jedan značajan incident koji bi mogao imati ozbiljne posledice.

Više video snimaka i svedočenja očevica sugerišu da je oko 20sati, tokom 15 minuta ćutanja u sećanje na žrtve, možda upotrebljen „sonic kanon.“

Srpske vlasti su odmah negirale njegovu upotrebu. Prvo je predsednik Vučić izdao hitnu izjavu, a potom su usledile izjave drugih vladinih zvaničnika.

Ipak, čini se da ove negacije nisu mnogo umirile javnost.

U svom obraćanju, Vučić je pokušao da predstavi događaje 15. marta kao pobedu. Istovremeno, morao je da prizna da je ogromna brojnost demonstranata bila signal vlastima, i da je taj signal prihvaćen.

Ipak, protesti uzrokuju oštar pad poverenja u Vučića, što bi na kraju moglo dovesti do promene vlasti u Srbiji. Međutim, takva promena je malo verovatna da se desi odmah.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari