EPA/OLIVIER HOSLETOrganizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč (HRW) danas je u „Svetskom izveštaju za 2026. godinu“, ocenila da bi demokratske zemlje koje poštuju ljudska prava trebalo da formiraju savez za očuvanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, koji je pod pretnjom administracije predsednika SAD donalda Trampa i lidera Kine i Rusije.
U izveštaju za 2026, HRW sagledava stanje ljudskih prava u više od 100 zemalja sveta.
„Globalni sistem ljudskih prava je u opasnosti. Pod neumornim pritiskom američkog predsednika Donalda Trampa, i stalnim narušavanjem od strane Kine i Rusije, međunarodni poredak zasnovan na pravilima se uništava, preteći da sa sobom povuče arhitekturu na koju su se branitelji ljudskih prava oslanjali kako bi unapredili norme i zaštitili slobode. Da bi se suprotstavile ovom trendu, vlade koje i dalje cene ljudska prava, zajedno sa društvenim pokretima, civilnim društvom i međunarodnim institucijama, moraju da formiraju strateški savez kako bi se oduprle“, ocenio je u uvodu izvršni direktor HRW Filip Bolopion.
On navodi da je Tramp je narušio poverenje u izborni proces i smanjio odgovornost vlade, da je napao nezavisnost pravosuđa, prkosio sudskim nalozima, ukinuo pomoć u hrani i subvencije za zdravstvenu zaštitu, smanjio prava žena, ometao pristup abortusu i narušio privatnost.
Bolopion dodaje da je Tramp koristio vlast da zastraši političke protivnike, medije, advokate, univerzitete, organizacije civilnog društva, pa čak i komičare.
„Trampova spoljna politika je preokrenula temelje poretka zasnovanog na pravilima koji teži unapređenju demokratije i ljudskih prava. Tramp se hvalio da mu ‘ne treba međunarodno pravo’ kao ograničenje, već samo njegov ‘sopstveni moral'“, navodi Bolopion.
U izveštaju HRW piše da je Trampovu spoljnu politiku obeležilo je nepoštovanje obaveza SAD u vezi sa ljudskim pravima i oštro odustajanje od napora da njihovo unapređenje bude fokus američke diplomatije.
Administracija SAD je naglo obustavila skoro svu američku stranu pomoć, uključujući finansiranje humanitarne pomoći, i ;povukla se iz institucija koje su ključne za globalnu zaštitu ljudskih prava, uključujući Savet Ujedinjenih nacija za ljudska prava i Pariski sporazum o klimi.
Slabljenje multilateralnih institucija od strane SAD nanelo je ozbiljan i udarac globalnim naporima da se spreče ili zaustave teški međunarodni zločini, a Međunarodni krivični sud je pod pritiscima.
Na okupiranoj palestinskoj teritoriji, izraelske oružane snage su počinile akte genocida, etničkog čišćenja i zločina protiv čovečnosti, ubivši preko 70.000 ljudi od napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. i raselivši veliku većinu stanovništva Gaze, piše u izveštaju HRW. ;
Dodaje se da su ti zločini naišli na neujednačenu osudu u svetu, a Tramp je nastavio dugogodišnju politiku SAD gotovo bezuslovne podrške Izraelu, čak i dok Međunarodni sud pravde razmatra optužbe za genocid.
U Ukrajini, Tramp je u pokušajima da izdejstvuje mir stalno umanjivao odgovornost Rusije za ozbiljna kršenja zakona, umesto da izvrši pritisak na ruskog predsednika Putina da okonča zločine.
Tramp je javno kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, zahtevao sporazum o eksploataciji minerala sa Ukrajinom, vršio pritisak na zemlju da se odrekne delova teritorije i predlagao „potpunu amnestiju“ za ratne zločine, piše u izveštaju.
Direktor HRW Bolopion u izveštaju ocenjuje da mnoge države sputava strah od antagonizacije SAD i Kine, ali da bi one mogle da postanu moćna politička snaga i značajan ekonomski blok ako bi se ujedinile.
On smatra da u tom bloku treba da budu i zemlje koje nisu prve na listi, jer su multilateralni poredak stvorile države iz svih regiona, i podrška ljudskim pravima nikada nije došla samo od moćnih demokratija ili zemalja sa savršenim rezultatima u oblasti prava.
Takva globalna koalicija demokratija koje poštuju prava mogla bi ponuditi druge podsticaje za suprotstavljanje Trampovoj politici, putem atraktivnih trgovinskih sporazuma sa značajnom zaštitom prava radnika, a bezbednosni sporazumi mogli bi da budu uslovljeni poštovanjem demokratije i ljudskih prava, navodi se u izveštaju.
Takav novi savez zasnovan na pravima bio bi i moćan blok za glasanje u UN, i mogao bi da se obaveže na odbranu integriteta mehanizama UN za ljudska prava, pružanje političke i finansijske podrške i izgradnju koalicija sposobnih da unaprede demokratske norme, čak i kada im se suprotstavljaju supersile.
„Prekidanje autoritarnog talasa i zalaganje za ljudska prava je generacijski izazov. To će se 2026. najoštrije odvijati u SAD, sa dalekosežnim posledicama po ostatak sveta. Uzvraćanje udara zahtevaće odlučnu, stratešku i koordinisanu reakciju birača, civilnog društva, multilateralnih institucija i vlada koje poštuju prava širom sveta“, smatra Golopion.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


