"Ujedinjeni Zapad je mrtav": Suosnivač Evropskog saveta za spoljne poslove analizira za Politico 1EPA/SHAWN THEW / POOL

Međunarodni liberalni poredak se završava – zapravo, moguće je da je već mrtav.

Zamenik šefa osoblja Bele kuće Stiven Miler to je implicirao prošle nedelje hvaleći se američkom intervencijom u Venecuelu i hvatanjem Nikolasa Madura. „Živimo u svetu kojim se upravlja snagom, silom, moći. To su gvozdena pravila sveta“.

Međutim, 47. predsednik SAD je podjednako odgovoran i za drugi „smrtni ishod“ – smrt ujedinjenog Zapada.

Dok su evropski lideri trudili da ublaže ili prikriju sporne američke vojne akcije poput operacije u Venecueli i ignorisali brutalne američke zahteve oko Grenlanda, sami Evropljani su već shvatili da je Vašington često više neprijatelj nego prijatelj, piše u analizi za Politico Mark Leonard, direktor i suosnivač Evropskog saveta za spoljne poslove (ECFR) i autor knjige „Preživeti haos: Geopolitika kada pravila ne funkcionišu“.

Ankete pokazuju da je odnos prema SAD dramatično opao u mnogim zemljama sveta. Na primer, prema jednoj studiji u Evropi, samo mali deo stanovništva vidi SAD kao pravog saveznika – većina doživljava Ameriku samo kao neophodnog partnera, a u nekim zemljama čak i kao rivala.

Ovaj pad poverenja u SAD događa se na celom kontinentu i odražava šire globalne promene u percepciji moći i uloge SAD.

Dok politika Amerika na prvom mestu često ostavlja Evropu „na hladnoći“, mnoge zemlje sada gledaju na EU kao na geopolitički autoritet sama za sebe, a ne samo kao na partnera SAD.

U Rusiji, na primer, daleko manji broj ljudi sada vidi SAD kao neprijatelja nego pre dve godine, a sve više Rusa SAD vidi kao manje prijatelja nego Evropu.

Istovremeno, u Ukrajini, gde su nekad smatrali SAD svojim najvećim saveznikom, sada većina očekuje jačanje odnosa sa EU umesto sa SAD.

Čak i izvan Evrope, najveći dugoročni efekat Trampove politike je to što mnogi ljudi i zemlje sve više okreću leđa SAD i okreću se Kini, čiji se uticaj očekuje da raste širom sveta, uključujući Južnu Afriku, Brazil i Tursku, gde brojni stanovnici sada vide Kinu kao važnog partnera.

Na primer, u Indiji se 2024. veliki procenat ljudi smatrao Trampovu pobedu dobrom za svoju zemlju, ali je taj procenat značajno opao nakon poslednjih godina.

Naravno, ova globalna anketa je sprovedena pre nekih najnovijih događaja, poput američke intervencije u Venecueli i Trampovih izjava o Grenlandu.

Ali čak i bliski saveznici sada brinu da bi mogli biti žrtve agresivne američke politike – pa je verovatno da će se ovi trendovi okretanja od SAD ka Kini i rastućeg oslanjanja na Evropu verovatno ubrzati.

Sve vreme, suočeni sa trampskom agresijom, ali ograničeni sopstvenom nemoći, evropski lideri zaglavljeni su između svojih privatnih reakcija i onoga što sebi dozvoljavaju da javno izgovore – razlika veličine Atlantskog okeana.

Dobra vest iz naše ankete je da, uprkos uzdržanosti njihovih lidera, Evropljani jasno vide stanje sveta i podržavaju mnoga neophodna dela da se poboljša položaj kontinenta.

Kao što smo videli, nemaju iluzije o SAD pod Trampom. Shvataju da žive u sve opasnijem, multipolarnom svetu. Većina podržava povećanje izdvajanja za odbranu, ponovnu uvođenje obaveznog vojnog roka, pa čak i razmatranje mogućnosti evropskog nuklearnog odvraćanja.

Poredak zasnovan na pravilima popušta pred svetom sfera uticaja, gde sila određuje pravdu, a Zapad je podeljen iznutra.

U takvom svetu ili ste pol sa sopstvenom sferom uticaja, ili ste posmatrač u tuđoj sferi. Evropski lideri bi trebalo da poslušaju svoje birače i osiguraju da kontinent pripada prvoj kategoriji – a ne drugoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari