Povratak ovog čoveka u Brisel je glavna tema, već izaziva ozbiljnu nelagodu u Komisiji Ursule fon der Lajen 1 EPA/PATRICK SEEGER

Potencijalni dramatični povratak u Brisel jednog od najvećih „teškaša“ Evropske unije mogao bi izazvati ozbiljnu eskalaciju već tinjajuće borbe za uticaj između Evropske komisije i spoljnopolitičkog tela EU.

Martin Selmajer, najmoćnija figura u institucionalnoj mašineriji EU tokom mandata bivšeg predsednika Komisije Žan-Kloda Junkera, ali koji je pao u nemilost kada je Ursula fon der Lajen preuzela kormilo – nalazi se u najboljoj poziciji da preuzme novoformiranu visoku funkciju u Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS), kazali su za Politico dvojica zvaničnika EU i jednog visokog diplomate.

Iako još nije izvesno da će dobiti tu funkciju, mnogi zvaničnici u Briselu smatraju da su mu šanse velike.

To bi značilo da bi radio pod komandom nove šefice spoljne politike EU, Kaje Kalas, čiji tim, prema izvorima iz Komisije i EEAS-a, već ima krhke odnose sa kabinetom Ursule fon der Lajen.

Mogućnost povratka Martina Selmajera u Brisel na tako ključnu poziciju gde bi Kaji Kalas ponudio svoju političku težinu iz Nemačke i duboko insajdersko znanje u pregovorima sa državama članicama izaziva nelagodu unutar Komisije Ursule fon der Lajen, ali i u nekim ambasadama, gde zvaničnici i diplomate strahuju da bi to moglo dodatno pogoršati postojeće tenzije.

„Države članice su zabrinute da bi imenovanje Selmajera moglo dodatno narušiti odnose između EEAS-a i Komisije“, rekao je jedan visoki diplomata EU.

Kao šef kabineta Žan-Kloda Junkera između 2014. i 2018. Selmajer je svojom ogromnom moći i arogantnim stilom stekao nadimak „Čudovište iz Berlemonta“, u šali nazvan po zgradi u kojoj se nalazi sedište Evropske komisije u Briselu.

Njegova moguća nova funkcija mogla bi ga postaviti kao alternativni centar moći u odnosu na Ursulu fon der Lajen, njegovu sunarodnicu i konzervativku, ali ne i prirodnu saveznicu – posebno ne kada je reč o njenom šefu kabineta Bjornu Zajbertu, koji važi za najmoćnijeg čoveka iz senke u Briselu.

Ako Selmajer dođe na ovu poziciju, koja nosi naziv „zamenik generalnog sekretara za geoekonomiju i međuinstitucionalna pitanja“, bio bi zadužen za upravljanje odnosima između EEAS-a i drugih evropskih institucija, kao i za prisustvovanje sastancima ambasadora EU, poznatima kao Coreper (Komitet stalnih predstavnika), piše u konkursu u koji je dobio uvid portal Politico. Time bi se vratio u samo srce odlučivanja.

„Prešao granice zakona“

U diplomatskim krugovima EU, Selmajerov mogući povratak je glavna tema. Jedna nacionalna delegacija je, prema rečima jednog diplomate, ceo dan raspravljala o tome ali su zaključili da je Brisel dovoljno velik samo za jednog „titana“, i da će Zajbert pronaći način da blokira imenovanje.

Selmajer je 2018. ubrzano unapređen u generalnog sekretara Komisije, što je evropski ombudsman ocenio kao „loše upravljanje“ koje je „pružilo, a možda i prekršilo granice zakona“. Kada je Ursula fon der Lajen postala predsednica Komisije, Selmajer je premešten na nekoliko diplomatskih funkcija, uključujući i svoju trenutnu poziciju kao izaslanik EU pri Vatikanu.

„Selmajer se nije baš pokazao prošli put kada je bio generalni sekretar“, rekao je jedan zvaničnik Komisije, aludirajući na kritike u vezi sa njegovim kontroverznim imenovanjem i načinom na koji je sprovodio moć.

Uključivanjem Selmajera u svoj tim, Kaja Kalas bi dobila prednost u vidu briselskog insajdera duboko povezanog s nemačkom konzervativnom strujom moći.

Dodatna prednost za nju bila bi i to što bi Selmajer, kao aktivni diplomata EU, formalno bio lojalan njoj i Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS), a ne Komisiji što predstavlja ključnu prednost u odnosu na druge kandidate za ovu funkciju.

Konzervativna struktura moći

Udruživanje Selmajera sa Kalas moglo bi predstavljati ozbiljnu glavobolju za Ursulu fon der Lajen. Estonska političarka poznata je po svom direktnom stilu i izjavama koje često dospevaju na naslovne strane, ali koje ponekad nailaze na neodobravanje nacionalnih diplomata i same Komisije.

U nedavnom intervjuu u Njujorku, Kalas je za Politico izjavila da američki predsednik Donald Tramp treba da učini više kako bi pomogao Ukrajini u ratu protiv Rusije – izjava koja je bila u suprotnosti sa mnogo opreznijim tonom koji Fon der Lajen koristi kada govori o lideru SAD.

U drugim slučajevima, tenzije nisu toliko oko same suštine, koliko oko toga ko će pokupiti zasluge za važna politička saopštenja.

Kada je Fon der Lajen u septembru najavila trgovinske mere i sankcije protiv Izraela tokom jednog govora, najviši kadrovi u EEAS nisu bili obavešteni da će doći do te objave, prema navodima dvojice zvaničnika EU iako su predlozi bili zasnovani na planovima iz kancelarije Kaje Kalas.

Poznata kao „jastreb“ prema Rusiji, Kalas je već na početku svog mandata, koji je započela u decembru, izazvala negodovanje pojedinih država članica kada je, bez prethodnog dogovora sa nacionalnim diplomatama, iznela plan za obezbeđivanje 20 milijardi evra za oružje i municiju za Ukrajinu.

Ideja, koja nije prethodno bila razmotrena ni od strane rukovodstva Komisije, nije prošla jer su države članice radije davale pojedinačne doprinose, umesto da uplate sredstva u zajednički fond EU za Ukrajinu.

Na zahtev za komentar, portparol Komisije nije odgovorio. Ni portparol Kalas nije želeo da komentariše. Selmajer je odbio da komentariše, navodeći da se ne oglašava povodom „spekulacija“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari