Crna Gora zastavafoto EPA/BORIS PEJOVIĆ

U završnoj fazi pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora bi trebalo da rekonstruiše sadašnju vladu kako bi efikasno odolela negativnim spoljnim uticajima, koji žele usporavanje njenog evropskog puta, navodi se u nezavisnoj analizi koju razmatraju evropske diplomate uključene u proces integracije Crne Gore.

„Da bi uspešno prebrodila kritični period u koji sada ulazi, Crna Gora treba brzo da dobije vladu i administraciju sa nesumnjivom pro-EU agendom kao vrhunskim prioritetom, što sada nema“, piše u analizi u koju je Beta imala uvid.

Ocenjuje se da bi formiranje stabilne pro-EU vlade, nakon redovnih izbora u proleće 2027, bilo „suviše kasno“ za osiguranje stabilnog političkog okvira za završnicu procesa pristupanja Uniji.

„Zato se kao pragmatično rešenje nameće – rekonstrukcija Vlade Crne Gore nekasnije od proleća 2026. Cilj ove rekonstrukcije je istiskivanje iz vlasti anti-evropskih opcija, kao čvorišta najvećeg rizika za finiš procesa evropskih integracija“, navodi se u preporukama.

Takođe, sugeriše se da rekonstruisanu vladu čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, partije nacionalnih manjina, kao i opoziciona Demokratska partija socijalista, kao pojedinačno najjača partija u Crnoj Gori i ;još neke pro-evropske partije u parlamentu.

„Uz nesumnjivu evropsku orijentaciju, ovakav blok imao bi ubedljivu i stabilnu ;većinu u parlamentu što bi budućoj vladi donelo snažniji legitimitet od ovog ;kojeg ima sad“, navodi se u dokumentu.

Kao najveći rizici u završnici pristupanja Crne Gore Uniji navode se negativni ;uticaji Rusije i jednim delom Srbije, na koje je Crna Gora „i dalje ranjiva“.

„U narednom periodu (najmanje dve godine), Rusija će intenzivirati ;remetilačke operacije u Crnoj Gori. Njen cilj je maksimalno odugovlačenje, ili potpuno zaustavljanje, crnogorskog puta ka članstvu u EU“, navodi se u analizi.

Dodaje se da će Rusija, osim direktnog uticaja na važne poluge državne vlasti, ;naročito biti uključena u „izmenu dominantnog narativa u Crnoj Gori, diskreditujući evropski put kao loš za zemlju i nudeći alternative u vidu prividnog jačanja suvereniteta na račun integracija, a ustvari jačanja etničkih (srpskih) veza u regionu“.

„Kao krunski cilj ove strategije vidimo pitanje potencijalnog referenduma o članstvu u EU. Rusija će raditi na tome da referendum bude raspisan, što većtraže neke pro-ruske stranke u Crnoj Gori“, zaključuju autori dokumenta.

Kao najnoviji primer ovakvog delovanja navode se protesti zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u okolini Podgorice, koje jeorganizovala Demokratska narodna partija, članica vladajućeg bloka koja okuplja Srbe u Crnoj Gori.

Lider te partije Milan Knežević je predvodio demonstracije protiv projekta koji finansira EU. On je 9. januara koalicionim partnerima ispostavio zahteve, kao uslov za ostanak njegove partije u vladi.Uslovi se tiču takozvanih identitetskih pitanja Srba u Crnoj Gori, kao što su proglašavanje srpskog jezika kao službenog i izmene zakona o državnim simbolima, kao i pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijom.

Uticaj iz Srbije na prilike u Crnoj Gori se označava kao „važan“, što kao ;transmisija ruskog uticaja, što direktno „radi ostvarivanja sopstvenih interesa u Crnoj Gori“.

Procenjuje se da bi vladi u Beogradu odgovaralo održavanje vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori ove godine i da to pokušava da ostvari ;preko svojih partnerskih partija u Podgorici.

Vanrednim izborima, kako se dodaje, ojačala bi se pozicija pro-srpskih partija i ;ujedno „usporilo ispunjavanje preostalih obaveza Crne Gore oko pristupanja EU“.

„Organizovanje prevremenih parlamentarnih izbora nosilo bi veliki rizik po ;evropski proces, jer bi skrenuli fokus sa ispunjavanja preostalih kriterijuma za ;članstvo, usporili bi proces, ali i dali šansu destruktivnom uticaju da ojača svoje ;eksponente“, zaključuje se u preporukama.

U tom smislu, dodaje se, važan faktor za uspeh rekonstrukcije vlade je „obezbeđivanje kooperativnosti Srbije“.

„EU u tome može da ima važan uticaj, s obzirom na aktuelan zaokret Beograda od Rusije (zbog slučaja Naftne industrije Srbije – NIS) ka zapadnim partnerima.

Bilo bi dovoljno da Srbija prećuti događaje u Crnoj Gori, da ih skloni iz fokusa medija na koje ima uticaj i da ignoriše eventualne zahteve za podršku njenih ;političkih satelita u Crnoj Gori“, navodi se u analizi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari