Kristijan Šmit, Visoki predstavnik u BIH neće oklevati da preduzme mere povodom odluke Skupštine Republike SrpskeFoto: EPA-EFE / FEHIM DEMIR

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit danas je iskoristio bonske ovlasti, i to o načinu isplate duga prema „Viaductu“ i primeni novih tehnologija na izborima 2026. godine.

Vijesti.ba njegovo saopštenje prenose u celosti.

„Dobro jutro svim građanima Bosne i Hercegovine,

Ja, a verovatno i vi, već mesecima primećujem da se ozbiljni problemi sve više gomilaju. Kao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, odlučio sam delovati u interesu građana, u vašem interesu.

Dozvolite mi da sumiram najveće probleme s kojima se suočavamo:

Još uvek nema državnog budžeta za 2025. godinu. To ograničava sposobnost državnih institucija – koje služe svim građanima ove zemlje – da budu u potpunosti funkcionalne.

Neusvojen budžet znači da, pored niza drugih potreba, nema sredstava za sprovođenje reformi za osiguranje integriteta izbora – što je ključni zahtev EU, Dejtona i OSCE-a.

Iako je Predstavnički dom usvojio Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces, do sada, kao što smo videli, u nacrtu budžeta sredstva za to nisu predviđena.

Još jedna ozbiljna pretnja su dugovi koji proizilaze iz arbitražnih odluka, posebno tzv. slučaj Viaduct.

Oni su pretnja ključnim državnim institucijama, poput Centralne banke BiH i BHANSA-e, Agencije za pružanje usluga u avio plovidbi BiH. Kancelarija javnog pravobranioca je isticala potencijalne posledice ovog slučaja u više od 15 dopisa upućenih institucijama BiH, uključujući i nadležne organe u RS-u.

Konačnom i obavezujućom odlukom Arbitražnog suda, međunarodnog arbitražnog suda iz Vašingtona, iz aprila 2022. godine utvrđeno je da dug entiteta Republika srpska koji treba isplatiti Viaductu iznosi gotovo 80 miliona KM. Zbog dnevnih kamatnih stopa, iznos je već porastao na više od 110 miliona KM. On i dalje raste, iz dana u dan, za novih 9000 evra.

Ne postoje ozbiljni napori da se ova kritična pitanja reše na vreme kako bi se izbegle negativne posledice koje će osetiti svi građani ove zemlje, jer će Viaduct nastojati da dobije svoj novac od državnih institucija BiH, iako je RS odgovorna za dug.

Visoki predstavnik će delovati – i premda neki izražavaju sumnje da je ovo legitimno, želeo bih podsetiti da je Bosna i Hercegovina još uvek pod Poglavljem VII Povelje UN-a, što Savet bezbednosti UN-a redovno potvrđuje već tri decenije, nakon katastrofe i rata i genocida između 1991. i 1995.

To znači da međunarodna zajednica ostaje angažovana. To je razlog zašto međunarodna zajednica – sa dva elementa – misijom EUFOR ALTHEA i visokim predstavnikom – još uvek ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji. SB UN-a je potvrdio korišćenje tzv. Bonskih ovlasti, mojih ovlasti u Bosni i Hercegovini svojom rezolucijom 1144.

U svetlu svih ovih činjenica, odlučio sam preduzeti sledeće mere.

Deo rezervi za poravnanje od prihoda ostvarenih po osnovu putarina – koje su blokirane od 2018. godine – biće preusmeren za izmirenje potraživanja Viaducta. To poravnanje će se realizovati korišćenjem pretpostavljenog udela Republike Srpske.

Ovaj udeo nije namenjen za budžetske rashode RS i nema utiecaja na budžetsku stabilnost RS. To neće uticati ni na kakva plaćanja ili usluge za građane RS. Sredstva će biti prebačena Ministarstvu finansija i trezora i Ministarstvo može izvršiti isplatu Viaductu.

Ili, ako ima drugih razmišljanja ili naznaka da bi to trebalo uraditi putem nekih novih pregovora, kako sam čuo, to se može i tako uraditi. Odlično, to je njihov posao, ali država to ne plaća nego Republika Srpska.

Ovaj pristup je u skladu s principom da onaj ko napravi dug mora da ga i izmiri. U junu 2017. godine, tadašnja predsednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović, potpisala je ugovor sa Većem ministara, na državnom nivou, da će RS isplatiti dug za Viaduct.

Dakle, postoji jasno opredeljenje i obaveza Republike Srpske. Ali nažalost, od tada, 2017, nije isplaćen ni jedan fening. Ja ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće.

Javni pravobranilac BiH, Centralna banka BiH i BHANSA moraju odmah poduzeti mere u cilju obustave izvršnih postupaka protiv finansijskih interesa i imovine BiH, tako da objekti Centralne banke više ne budu u opasnosti i da kontrolori avio saobraćaja mogu bez brige obavljati svoj izuzetno važan posao.

Ove institucije su od ključnog značaja za građane i ne smeju biti ugrožene neodgovornim ponašanjem.

Sa institucijama koje su ključni deo infrastrukture, kao što su Centralna banka i BHANSA, se ne treba poigravati!

Profit Centralne banke se po osnovu zakona mora koristiti za potrebe države, a ne za potrebe entiteta. Ovom mojom Odlukom Centralna banka, kao izuzetno uvažena centralna banka i na međunarodnom planu, svoj profit sada može staviti na raspolaganje državnim institucijama.

Na taj način će finansirati troškove nabavke izbornih tehnologija za njihovo uvođenje na opštim izborima 2026. godine, što se već dugo očekuje. Do sada se niko za to nije pobrinuo niti u jednom nacrtu budžeta.

Sredstva Centralne banke koja ostanu nakon ovoga, a čuo sam da se radi o prilično velikim iznosima, taj profit Centralne banke moći će se koristiti samo za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine i otvoriti put da se napravi dobar državni budžet.

Iako u ovom smislu ne postoji neki zakonski spor između Federacije BiH i države, sredstva iz rezervi za putarine se dele, te će Federacija BiH istovremeno dobiti sredstva u istom iznosu.

Ova Odluka koju upravo najavljujem stupa na snagu nakon njenog objavljivanja na internet stranici OHR-a.

Ovim merama štitimo finansijsku stabilnost i funkcionalnost države, omogućavamo održavanje slobodnih i poštenih izbora, te liderima Bosne i Hercegovine ostavljamo prostor koji im je potreban da svoje napore fokusiraju na reformsku agendu BiH za EU.

Političkom rukvodstvu poručujem da sad što pre usvoji budžet za 2025. godinu. Put vam je otvoren. Građani ove zemlje su dovoljno dugo čekali. Pokazali su strpljenje, sposobnost da se nose sa izazovima i nepokolebljivu želju da žive u mirnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zemlji koja je članica Evropske unije.

Ne dozvolite da im političke igre onemoguće tu budućnost. Vodite računa o budućim generacijama i njihovom pravu da žive u zemlji koja radi za njih, a ne protiv nji

U zemlji u kojoj institucije funkcioniraju, gde se poštuje vladavina prava, i gde mladi vide budućnost zbog koje ovde vredi ostati

U zemlji gde zaposleni u državnim institucijama mogu očekivati dobre plate za uloženi trud i rad. A ne trebamo zaboraviti ni druge institucije, kao što su ustanove kulture.

Ovo je trenutak da ispunimo očekivanja i delujemo u interesu svih građana – a ne stranačkog izbornog tela. Bosna i Hercegovina još uvek može nadoknaditi propušteno vreme, ali samo ukoliko oni koji su na vlasti izaberu odgovornost umesto retorike, i napredak umesto paralize.

Put ka Evropi je otvoren, ali trebate krenuti tim putem pre nego što se zatvori.

Hvala.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari