Milorad Dodik, sankcijeFoto: EPA-EFE/ATEF SAFADI

Više ključnih političkih procesa i kriza u Bosni i Hercegovini, oličenih u postupcima i procesima protiv Milorada Dodika, ali i kreiranje buduće političke slike svode se na jedno – šta će reći Amerikanci.

Mada nemaju ambasadora u našoj zemlji, Sjedinjene Američke Države i dalje imaju uticaj na visokog predstavnika Kristijna Šmita, piše Klix. U podršci ili ne podršci Amerikanaca Šmit meri svoju snagu za nametanje odluka. A otkako je preuzeo mandat u leto 2021. godine Šmit je doneo veliki broj odluka.

Odlaskom ambasadora Majka Marfija nastalo je zatišje u veoma aktivnom američkom uticaju i političkim procesima u državi. No, u poslednje vreme američke poruke u BiH dolaze preko posebnih izaslanika. A poslednji u nizu koji je pohodio BiH bio je visoki dužnosnik Ureda za evropske i euroazijske poslove SAD-a Brendan Hanrahan. On se u Sarajevu sastao sa članovima Predsedništva BiH, a kako saznajemo održao je i poseban sastanak sa članicom Predsedništva BiH Željkom Cvijanović.

Nakon Sarajeva i Potočara Hanrahan je otputovao za Beograd, gde se sastao s predsednikom te države Aleksandrom Vučićem.

Kako Klix.ba saznaje upravo je dolazak Hanrahana na Balkan usporio Šmita, koji je već pripremio set odluka za neka od ključnih pitanja koja ostaju nerešena.

Prvo je obezbeđivanje novca Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) za uvođenje tehnologija u proces glasanja i brojanja glasova, zatim trajno rešavanje finansiranja sedam institucija kulture od državnog značaja te rešavanje pitanja duga Viaduktu. Sva ta pitanja Šmit je planirao rešiti preko Centralne banke.

No, otpor za te poteze dolazi iz SNSD-a, koji poručuje da bi nakon tih nametanja usledila nova eskalacija.

A Dodik je već navikao kako da ucenjuje i šta zamara međunarodnu zajednicu. Stranci su do sada krize pokušavali rešiti linijama manjeg otpora. A Dodik svestan svoje političke snage, uprkos sudskim procesima zamara i međunarodnu zajednicu izazivanjem novih kriza i novim pretnjama.

U tom kontekstu treba pratiti i potencijalno Šmitovo nametanje ili povlačenje od nametanja, kao i drugostepenu presudu Miloradu Dodiku u predmetu zbog nepoštovanja odluke visokog predstavnika. Iako nema roka za saopštavanje konačne presude Dodiku, i iako Sud može uzeti vremena koliko mu treba za otpremanje konačne odluke, indikativno je da se toliko čeka na saopštavanje odluke ako se zna da predmet pravno nije složen i da je ročište pred Apelacionim odeljenjem Suda BiH održano još 12. juna.

Međutim, u tom kontekstu je i iznenadno Dodikovo pojavljivanje u Tužilaštvu BiH u drugom procesu nakon što je tri i po meseca doslovno odbijao i negorao pravosuđe države. Sam Dodik svoj dolazak u Tužilaštvo i Sud i činjenicu da mu je automatski ukinut pritvor (jer je Tužilaštvo povuklo svoj prijedlog) protumačio je kao deeskalaciju.

A s obzirom da domaće institucije nisu mogle, a međunarodna zajednica nije želela asistirati i podržati privođenje Dodika, poslata je poruka nemoći iz čega je Dodik, barem u ovom trenutku izašao kao pobednik. Reakcije nakon Dodikovog dolaska u Sud i Tužilaštvo BiH bile su burne. U međuvremenu je bila i 30. godišnjica genocida u Srebrenici pa je i to neminovno uticalo na prologiranje saopštavanja konačne presude Dodiku.

A Amerikanci, ali i ostatak međunarodne zajednice žele što pre smirivanje krize, a kako stvari stoje makar to značilo i povratak Dodika u političku igru kao faktora bez kojeg se ne može.

Merilo će biti dve stvari. Prva se ogleda u Šmitovim potezima. Ako ne nametne odluke koje je pripremio to znači da su ga Amerikanci ili drugi predstavnici međunarodne zajednice odgovorili i da nema podršku. Druga je je presuda Dodiku, koja može biti osuđujuća, ali jalova. To znači da bi Dodik mogao biti osuđen na kaznu zatvora od godinu dana, što bi on otkupio, a mera zabrane obnašanja političke funkcije, što je deo prvostepene presude, mogla bi biti smanjena na minimalni iznos.

BiH kao država u tom slučaju bi bila samo na gubitku, jer šanse da u državnom parlamentu bude usvojen budžet, kojim će se obezbediti 120 miliona KM CIK-u za nove tehnologije su nikakve. I priča međunarodne zajednice o potrebi poštenijih izbora pada u vodu, a Dodik bi se od jeseni vratio u političku igru skoro potpuno rehabilitovan. Leto će otkriti putokaz.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari