Foto: EPA-EFE/Remko de WaalDok Palestinci u Gazi svakim danom umiru u sve većem broju od gladi, a sve više pravnih stručnjaka, humanitarnih radnika i političara počinje da opisuje izraelske akcije kao genocid, konačna presuda najvišeg svetskog suda po tom pitanju neće biti doneta još dugo.
Stručnjaci za Međunarodni sud pravde (ICJ) procenjuju da se presuda o tome da li Izrael čini genocid u Gazi verovatno neće biti doneta, u najboljem slučaju, pre kraja 2027. godine. Istovremeno upozoravaju da međunarodna zajednica ne sme koristiti sporu proceduru suda kao izgovor da odloži delovanje i ne zaustavi ubijanje, ukazuje Džulijan Borger za Gardijan.
Izrael je prvobitno trebalo da danas iznese svoju odbranu na optužbu za genocid koju je podnela Južna Afrika, ali je sud odobrio šestomesečno produženje roka izraelskom pravnom timu.
Panel od 17 sudija prihvatio je izraelsku tvrdnju da im je potrebno više od predviđenih devet meseci za pripremu odbrane, jer su naveli da su „dokazna pitanja“ u prezentaciji Južne Afrike značila da je „obim slučaja ostao nejasan“.
Južnoafrički pravni tim je odgovorio da nijedan od argumenata izraelskih advokata nije validan razlog za odlaganje, te da je odugovlačenje sa slučajem neopravdano s obzirom na humanitarnu katastrofu u Gazi. Međutim, sud je stao na stranu Izraela, koji sada ima rok do januara sledeće godine da iznese svoju odbranu.
„Mislim da je Međunarodni sud pravde ovde veoma oprezan zbog političke klime“, rekla je Džulijet Makintajer, docentkinja prava na Univerzitetu Južne Australije.
„Ne žele da ih optuže da su samo prešli preko proceduralnih prava Izraela i doneli presudu o genocidu bez da su mu u potpunosti dali priliku da odgovori“.
Od svog osnivanja 1945. godine, Međunarodni sud pravde (ICJ) je uvek više vrednovao opreznost nego brzinu u svojoj ulozi konačnog arbitra među nacijama.
„ICJ je poznat po sporim razmatranjima. Sud postoji već 80 godina i želi da radi na određeni način“, rekla je Iva Vukušić, docentkinja međunarodne istorije na Univerzitetu u Utrehtu.
Nakon što Izrael u januaru sledeće godine predstavi svoju odbranu, obično se daje vreme za još jednu rundu argumenata sa obe strane, kako bi uzvratile na protivničke stavove i eventualne nove okolnosti.
„Druga runda obično traje oko šest meseci po strani, što je još jedna godina, i tako dolazimo do januara 2027.“, rekao je Majkl Beker, koji je bio pravni službenik u ICJ od 2010. do 2014., a sada je docent međunarodnog prava ljudskih prava na Trinity College u Dablinu.
„Ako sve prođe glatko i ne bude drugih prekida ili intervencija, saslušanje bi verovatno bilo tokom 2027., dovoljno rano u toj godini da sud donese presudu do kraja godine.“
Međutim, niz faktora može pomeriti slučaj i u 2028. godinu, uključujući zahteve drugih zemalja da se uključe kao intervencioni subjekti.
ICJ poseduje mehanizam da se izbori sa razlikom između sporog tempa svojih postupaka i hitnosti katastrofalnih situacija poput one u Gazi. Tokom 2024. doneo je tri seta „privremenih mera“ — uputstava Izraelu, kao odgovor na zahteve Južne Afrike.
U januaru prošle godine, ICJ je presudio da je optužba za genocid „verovatna“ i priznao da je „katastrofalna humanitarna situacija u pojasu Gaze u ozbiljnoj opasnosti da se dodatno pogorša pre nego što sud donese konačnu presudu“.
Sud je naložio Izraelu da „preduzme sve mere koje su u njegovoj moći“ da spreči činjenje genocida i podsticanje na genocid, kao i da preduzme „hitne i efikasne mere“ za omogućavanje ulaska pomoći u Gazu.
U martu 2024. doneo je dodatne mere koje zahtevaju da humanitarna pomoć bude dopuštena, a u maju je naložio da se zaustavi izraelska ofanziva na južni grad Rafah i da se ponovo otvori prelaz Rafah sa Egiptom za dostavu pomoći.
Izrael je gotovo u potpunosti ignorisao te privremene mere i odbacio optužbu za genocid kao „skandaloznu i lažnu“, dok Južna Afrika nije tražila dodatne mere, uprkos potpunim blokadama koje je Izrael nametnuo Gazi ove godine.
Prema izvoru bliskom pravnom timu Južne Afrike, intenzivan pritisak iz Vašingtona imao je uticaja.
U februaru je Donald Tramp doneo izvršnu naredbu o zaustavljanju pomoći Južnoj Africi, kritikujući zemlju zbog njenog stava pred ICJ, optužujući bez dokaza da su belci Afrikaneri „žrtve nepravedne rasne diskriminacije“. Međutim, južnoafrička vlada je insistirala da nema nameru da odustane od slučaja Gaze.
Nezavisno od namerno sporog tempa rada Međunarodnog suda pravde (ICJ), još veći izazov u donošenju presude o genocidu predstavlja izuzetno visok standard dokaza koji sud zahteva.
Na papiru, Konvencija o genocidu iz 1948. godine ne postavlja naročito visoku pravnu prepreku – definiše genocid kao namerno uništenje „u celini ili delimično“ neke nacionalne, etničke, rasne ili verske grupe.
Međutim, u svojoj praksi ICJ je tumačio ovu konvenciju tako da zahteva potpuno uverljive dokaze da je optužena država imala nameru genocida prilikom masovnih ubistava i da nije bilo drugih razložnih, konkurentskih motiva – kao što su borba protiv pobune ili teritorijalno osvajanje.
Sadašnji sastav sudija ima priliku da ublaži taj izuzetno težak standard u drugom slučaju koji će prethoditi Gazi – suđenju Mjanmaru zbog zločina nad narodom Rohindža, koje bi trebalo da počne sa saslušanjima početkom sledeće godine.
Čak i bez promene standarda, sve više pravnih stručnjaka veruje da Izrael svojim delovanjem u Gazi već sada prelazi čak i tu visoku granicu.
„Iako je proces jako spor i frustrirajući, jedna od prednosti tog sporog pristupa jeste da, kada sud – a mislim da je to sada gotovo neizbežno – utvrdi da je Izrael počinio genocid, moći ćemo da kažemo da u toj presudi nema sumnje,“ rekla je pravnica Džulijet Makintajer.
Bez obzira na ishod, mnogi stručnjaci za međunarodno humanitarno pravo upozoravaju da opsesija presudom o genocidu može biti opasna distrakcija. Naime, dok svet čeka na presudu ICJ, to može da odloži odlučnu reakciju međunarodne zajednice, dok se dokazani zločini protiv čovečnosti i dalje nastavljaju.
„Problem sa tom vrstom opsesije je što ona sadrži implicitnu poruku da, ako nešto ne ispunjava zakonsku definiciju genocida – onda je to u redu,“ rekao je Majkl Beker.
„Ljudi zaboravljaju da ako uopšte govorimo o genocidu, već smo u izuzetno ozbiljnoj situaciji. Ne bi trebalo da čekamo da se dokaže genocid da bi postojala obaveza da se reaguje.“
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


