Tramp otkrio zašto ne želi da se sastane sa Putinom 1Foto: EPA/SERGEY BOBYLEV/SPUTNIK/KREMLIN POOL

Američki predsednik Donald Tramp je rekao da ne želi „uzaludan sastanak“ nakon što su planovi za direktne razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini stavljeni na čekanje.

Američki predsednik je u utorak u Beloj kući jasno stavio do znanja da odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta ostaje ključna prepreka, javlja Bi-Bi-Si, preneo je Index.hr.

Ranije je zvaničnik Bele kuće potvrdio da „nema planova“ za sastanak između Trampa i Putina „u bliskoj budućnosti“. Saopštenje je usledilo nakon što je Tramp prošlog četvrtka objavio da će se njih dvojica sastati u Budimpešti u roku od dve nedelje.

Različiti stavovi o miru

Šanse za samit izgleda da su izbledele nakon što su ključne razlike između američkih i ruskih mirovnih predloga postale jasne ove nedelje. Tramp i Putin su se poslednji put sastali na Aljasci u avgustu, ali taj brzo dogovoreni samit nije dao konkretne rezultate. Odluka o odlaganju novog sastanka može se posmatrati kao pokušaj Bele kuće da izbegne sličan ishod.

„Pretpostavljam da su Rusi tražili previše i da je Amerikancima postalo jasno da u Budimpešti neće biti dogovora za Trampa“, rekao je visoki evropski diplomata za Rojters.

Tramp je u ponedeljak prihvatio predlog o prekidu vatre koji su podržali Kijev i evropski lideri, a koji bi zamrznuo sukob na trenutnoj liniji fronta. „Neka stane kakvo jeste“, rekao je. „Rekao sam: stanite i stanite na liniji fronta. Idite kući. Prestanite da se borite, prestanite da ubijate ljude.“

Rusija se, s druge strane, više puta protivila zamrzavanju trenutne linije kontakta. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov naglasio je da se „doslednost ruskog stava ne menja“, misleći na insistiranje Moskve na potpunom povlačenju ukrajinskih trupa iz istočnih regiona.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak da je Moskva zainteresovana samo za „dugoročni, održivi mir“, implicirajući da bi zamrzavanje na frontu bilo samo privremeno primirje. Rekao je da se moraju rešiti „osnovni uzroci sukoba“, fraza koju Kremlj koristi za svoje maksimalističke zahteve, uključujući priznavanje ruskog suvereniteta nad Donbasom i demilitarizaciju Ukrajine.

Uloga oružja dugog dometa

Evropski lideri, zajedno sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, izdali su u utorak saopštenje u kojem se navodi da bi svi razgovori o okončanju rata trebalo da počnu zamrzavanjem trenutne linije fronta, optužujući Rusiju da nije „ozbiljna“ u vezi sa mirom. Zelenski je rekao da su razgovori na frontu „početak diplomatije“, što je, kako je rekao, Rusija čini sve što može da izbegne.

Dodao je da je jedina tema koja bi mogla da natera Moskvu da „obrati pažnju“ isporuka oružja dugog dometa Ukrajini. Putnov nenajavljeni poziv Trampu prošlog četvrtka usledio je nakon spekulacija da se SAD spremaju da pošalju Kijevu rakete dugog dometa „Tomahavk“, koje bi potencijalno mogle da dosegnu duboko u rusku teritoriju.

Zelenski je rekao da je upravo pitanje „Tomahavka“ nateralo Rusiju na razgovor. Iako je Belu kuću napustio praznih ruku, dodao je da se razgovor o raketama pokazao kao „snažna investicija u diplomatiju“. Inače, Tramp je telefonski razgovarao sa Putinom o samitu u Budimpešti dan pre sastanka sa Zelenskim u Beloj kući.

Neki izveštaji su razgovore opisali kao „svađu“, a izvori kažu da je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da se odrekne velikih delova teritorije u Donjeckoj i Luganskoj oblasti, poznatih kao Donbas, kao deo sporazuma sa Rusijom. Zelenski je, međutim, uvek tvrdio da Ukrajina ne može da se odrekne delova Donbasa koje još uvek drži.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari