Foto: EPA/Samuel Corum / POOLPredsednik Donald Tramp ne traži novu „najlepšu reč“ u rečniku da zameni svoje omiljene carine.
Dosledan svojoj filozofiji da nikada ne prihvata poraz, Tramp će se boriti nakon što je Vrhovni sud SAD proglasio nezakonitim njegovo korišćenje vanrednih ovlašćenja za trgovinski rat, piše CNN.
Uoči svog govora o stanju Unije u utorak, Tramp obećava da će osvetiti najteži gubitak svog drugog mandata tako što će uvesti još više carina na uvoz. Mnogi republikanci, međutim, preferiraju korekciju kursa s obzirom na predstojeće izborе za Kongres.
Predsednikovo prkosno ponašanje nosi velike političke rizike po njega i stranku, i stvara nove neizvesnosti za neujednačenu ekonomiju. Takođe, već otvara novu priliku za napade demokrata.
Ipak, on je uveren da će carine doneti procvat prosperiteta, iako je verovatniji ishod veće finansijsko opterećenje miliona američkih birača.
„Ono što je Vrhovni sud rekao jeste da predsednik ne može koristiti IEEPA, Zakon o vanrednim ekonomskim ovlašćenjima, za ovo“, rekao je Skot Besent za CNN. „Predsednik ima i druga ovlašćenja“.
Besent je rekao da će Tramp ojačati svoje tarife koristeći druge zakone kao petomesečni „most“ ka trajnijem režimu.
Ali demokratski senator Endi Kim rekao je za CNN da njegova stranka već radi na zakonu koji bi primorao Trampa da nadoknadi potrošačima veće troškove izazvane tarifama – prvi u nizu verovatnih mera kojima bi se predsedniku zadalo političko poniženje i otežao život republikanskim zakonodavcima.
Zašto Tramp ne može da odustane od carina?
Tramp će nastaviti carinsku politiku iz dva glavna razloga.
Prvi razlog je što veruje u tarife s gotovo evangelističkom žestinom. Njegova vera u njih je toliko intenzivna da ignoriše bilo kakve dokaze da one predstavljaju porez na potrošače ili da ne funkcionišu. On smatra da je globalizacija koja je uništila industrijska područja u kojima je osvojio milione glasova potvrda njegovih protekcionističkih stavova koje zastupa još od 1980-ih.
„Veoma efektivno sam koristio tarife protekle godine da ponovo učinim Ameriku velikom“, rekao je predsednik u petak, ignorišući nove podatke koji pokazuju nepromenjen godišnji trgovinski deficit i pad broja radnih mesta u proizvodnji.
Drugi razlog zbog kojeg Tramp odbija da popusti jeste taj što tarife predstavljaju sredstvo ka njegovim krajnjim ciljevima: neograničena predsednička vlast i odbacivanje ustavnog sistema koji po dizajnu deli moć između grana vlasti.
Ovo je posebno istaknuto u izjavi sa Trampove burne konferencije za štampu u petak, nakon odluke suda, kada je upitan zašto jednostavno ne radi sa Kongresom na donošenju novih tarifa.
„Ne moram. Imam pravo da uvodim tarife“, odgovorio je.
Tramp je koristio tarife šire nego bilo koji moderni predsednik, na način koji se proteže daleko izvan ekonomske politike.
Ako ga neka strana država naljuti, biva kažnjena – kao što je bio slučaj sa Brazil, koja je dobila 50 odsto carinsku stopu zbog istrage njegovog prijatelja, bivšeg predsednika Žaira Bolsonara, o navodnom mešanju u izbore.
Ako neki svetski lider pokaže nedovoljno poštovanja, njegova zemlja plaća cenu. Tramp je, na primer, objasnio da je povećao tarife Švajcarskoj nakon što mu se nije dopalo kako je njen lider „pričao s nama“ – očigledno misleći na bivšu predsednicu Karin Keler-Suter.
Međutim, pokazivanje takve moći ubuduće će biti teže.
Alternativna ovlašćenja koja Tramp sada planira da koristi za održavanje tarifa uključuju zahteve za usklađivanje i ograničenija ovlašćenja, što znači da možda neće moći da koristi carine kao lični „termostat“ da po svojoj volji pojačava pritisak.
Tramp ima direktan, transakcioni pogled na svet. On vidi ograničenja svoje moći nad tarifama kao slabljenje SAD u odnosu na rivale koje smatra da beskonačno eksploatišu najmoćniju ekonomiju sveta. Odluka Vrhovnog suda mogla bi da potkopa njegov trgovinski rat pred očekivane samite sa kineskim liderom Si Đinpingom ove godine.
„Strane zemlje koje nas već godinama varaju su oduševljene, presrećne, plešu po ulicama, ali neće dugo plesati – to vam mogu garantovati,“ rekao je predsednik u petak.
Mračni istorijski predznak
Skot Besent je objasnio za CNN da će administracija odgovoriti na gubitak vanrednih ovlašćenja korišćenjem drugih pravnih instrumenata. To uključuje carine opravdane nacionalnom bezbednošću, poznate kao carine po Section 232 tarifs, kao i one koje ciljaju strane zemlje zbog nepoštenih trgovinskih praksi, poznate kao carine po Section 301 tariffs.
Međutim, Besent je izbegao odgovor na pitanje da li vlada treba da nadoknadi kompanijama i potrošačima štetu izazvanu višim carinama – koje su efektivno porez. Rekao je da to „nije na administraciji, već na nižem sudu“.
Ovo može biti pravno održiva pozicija za sada, ali je politički rizična.
„Ova administracija je uzela novac iz džepova američkih porodica, i to i do 1.700 dolara po porodici. Trebalo bi da ga vrate“, rekao je Endi Kim za CNN. „Radimo na zakonodavstvu koje bi omogućilo vraćanje novca američkom narodu“.
Tramp nije gubio vreme nakon odluke Vrhovnog suda i uveo je globalnu carinu od 10 odsto na sve proizvode, koju je kasnije povećao na 15 odsto, koristeći Section 122 of the Trade Act of 1974.
Ali bi bilo potrebno odobrenje Kongresa da bi se takva mera produžila duže od 150 dana. Malo republikanskih zakonodavaca bi želelo da glasaju o pitanju sredinom jula, budući da ankete pokazuju da je veoma nepopularno.
Jedna dugoročna opcija dostupna administraciji je korišćenje Smoot-Hawley Tariff Act of 1930 za uvođenje novih tarifa. Ali to bi izazvalo pravne izazove od strane onih koji smatraju da su kasniji akti Kongresa nadjačali takva ovlašćenja.
Takođe, politički možda nije pametno pozivati se na zloglasni zakon koji se krivio za pogoršanje Velike depresije, dok su birači već nezadovoljni Trumpovom ekonomijom.
Već se Tramp suočio sa nekoliko republikanskih pobuna zbog tarifa. Sada će svaki glas po tom pitanju biti još važniji. Kada se sezona predizbora završi, Tramp će imati manje moći da vrši pritisak na one koji se bune među republikancima. Više zakonodavaca bi moglo slediti primer predstavnika Kolorada, Džefa Hurda, koji se pridružio demokratama i glasao protiv kanadskih tarifa, rekavši da one štete biračima i industriji u njegovom okrugu.
Kritičari kažu da tarife nanose mnogo štete, a malo koristi. Ali američki predstavnik za trgovinu Džejmison Grir je rekao da je Tramp nasledio vanredno stanje i da je već transformisao globalnu trgovinu.
„Odmah su svi naši trgovinski partneri širom sveta došli za pregovarački sto da postignu sporazume o otvaranju tržišta sa nama. I odmah smo zaštitili naše industrije. Dakle, to je upravo ono što treba učiniti,“ rekao je Grir.
Njusom: „On je bokser u nokdaunu“
Demokrate uživaju u predsednikovoj nelagodnosti. Guverner Kalifornije, Gavin Njusom, potencijalni kandidat za predsednika 2028. godine, iznosi dvostruki argument koji cilja na ekonomske zabrinutosti birača i Trampov temperament.
„Ovo je predsedništvo poput razornog čekića. On uništava ovu ekonomiju. Njegov ceo ekonomski model su masovne deportacije, poreske olakšice za milijardere i tarife. I sada je razotkriven. On je prevara,“ rekao je Njusom.
„Pričam o kapricima. Pre dva dana bilo je 10, sutra možda 20 odsto. Mislim, ovo je ludilo. On se prevrće. On je bokser u nokdaunu. Samo pokušava da udari bilo šta, senku. I on je senka samog sebe. Izgubio je jedan ili dva koraka“.
Ali Tramp se neće promeniti. Ne može. Da bi to učinio, morao bi da odbaci sve što veruje o moći, predsedništvu i samom sebi.
„Iskreno, ovo je trebalo biti urađeno od strane predsednika pre mnogo godina. Dozvolili su da naša zemlja bude pojedena“, rekao je Tramp u petak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


