EPA/TOLGA AKMENNedavno otkriven dokument u fajlovima Džefrija Epstina podriva jednu od centralnih tvrdnji predsednika Donalda Trampa – konkretno, njegovu navodnu neupućenost u Epstinovo zlostavljanje, piše CNN.
I to nije jedini slučaj.
Objavljivanje miliona stranica dokumenata pre oko nedelju i po dana više puta je testiralo, a ponekad i opovrgnulo tvrdnje Trampove administracije o sadržaju dosijea, koje je ona prvobitno obećala da će objaviti, a zatim iznenada povukla pre nego što je Kongres primorao na objavu.
Zvaničnici administracije, uključujući Trampa i glavnu državnu tužiteljku Pam Bondi, prethodno su dali više tvrdnji o tim fajlovima koje su kasnije osporene. Međutim, sa objavljivanjem miliona dokumenata prošlog meseca, čini se da se broj osporenih tvrdnji povećava.
Trampova tvrdnja da nije znao ništa o Epstinu i devojkama
Kada je Tramp prošle godine priznao da je Epstinova saučesnica Gislejn Maksvel regrutovala poznatu žrtvu Virdžiniju Džufre, iz Mar-a-Laga, tvrdio je da nije znao zašto.
„Ne, stvarno ne znam zašto“, rekao je Tramp u julu.
Bio je još odlučniji 2019. godine, kada su ga pitali da li je imao sumnje da Epstin zlostavlja maloletne devojke.
„Ne, nisam imao pojma. Nisam imao pojma“, rekao je ponavljajući.
Međutim, mnogi drugi dokazi dovode u pitanje te tvrdnje. Novi dokument pruža najsnažniji dokaz da je Tramp, u najmanju ruku, imao sumnje.
Nedavno otkriven dokument opisuje Trampa kako policiji sredinom 2000-ih, nedugo nakon što je istraga o Epstinu postala javna, kaže da je zadovoljan što ga „zaustavljaju“ jer „svi znaju šta radi“ (o tome j prvi izvestio Majami Herald).
Dokument potiče iz intervjua FBI 2019. godine sa šefom policije Palm Biča, Floride, koji je prepričao razgovor sa Trampom iz 2006. godine.
Tramp je u tom razgovoru naveo i događaj kada je bio u društvu Epstina i nekoliko tinejdžera i rekao da je „odmah izašao odatle“.
Dokument takođe navodi da je Tramp bio jedan od „prvih ljudi“ koji je pozvao policijsku stanicu Palm Biča kada je saznao da se istražuje Epstin.
Kada je u utorak upitana o tom pitanju, portparolka Bele kuće Karolajn Levit rekla je da ne može da potvrdi da li je telefonski poziv iz 2006. godine zaista obavljen, ali je dodala da, ako jeste, to potvrđuje Trampove ranije komentare da je prekinuo kontakte sa Epstinom početkom 2000-ih i da ga je smatrao „groznim tipom“.
Međutim, Bela kuća ranije nije objasnila zašto je Tramp koristio tu reč za Epstina, a kada je u julu upitan o tome, izvređao je novinara koji je postavio pitanje.
Navodni saučesnici
Poslanici su u ponedeljak prvi put videli neredigovane dosijee, nakon čega su neki tvrdili da se crne oznake odnose na više muškaraca, uključujući navodne saučesnike.
Republikanski poslanik Tomas Mesi, nakon pregleda dosijea, rekao je za CNN da novi dokumenti postavljaju pitanje da li je direktor FBI Keš Patel dao lažnu izjavu kada je u septembru rekao da ne postoji „pouzdan podatak“ da je Epstin trgovao mladim ženama za druge osim za sebe.
„Nema“, rekao je Patel tada. Da je bilo, dodao je, ja bih juče podneo slučaj da je trgovao drugim osobama.
Na saslušanju u Kongresu iste nedelje, Patel je negirao da u dosijeima postoji bilo šta što ukazuje da su i drugi učestvovali u seksualnom zlostavljanju maloletnica.
Međutim, Mesi i demokratski poslanik Ro Kana iz Kalifornije rekli su nakon pregleda neredigovanih dosijea da oni sadrže najmanje šest imena muškaraca koji su crnom oznakom sakriveni, a koji su „verovatno kompromitovani“.
Jedan od muškaraca bio je naveden u internom dokumentu FBI kao „osumnjičeni saučesnik“, ali dokument ne pruža nikakav dokaz o neprimernom ponašanju.
Ministarstvo pravde kasnije je uklonilo crne oznake za nekoliko imena. Nova otkrivanja takođe osporavaju način na koji je administracija prvobitno prikazala napore oko crnih oznaka.
Kada je CNN prošle nedelje skrenuo pažnju administraciji na sumnjive crne oznake, zvaničnik Ministartsva pravde je sugerisao da se mnoge odnose na žene koje se mogu opisati i kao „žrtve“ i „učesnice“ i da nijedno od imena nije muškarac.
„U mnogim slučajevima, kako je javno dokumentovano, oni koji su prvobitno bili žrtve postali su učesnici i saučesnici. Nismo sakrivali imena muškaraca, samo ženske žrtve“, kazao je zvaničnik Ministarstva.
Zvaničnici su takođe rekli da su sakrivani zvaničnici FBI i drugih organa reda.
Ali, zahvaljujući pritisku poslanika koji su videli neredigovane dosijee, sada se zna da su crne oznake uključivale i imena nekih muškaraca (koji nisu bili iz organa reda).
Patelove tvrdnje o broju pojavljivanja Trampovog imena
Na saslušanju u Kongresu u septembru, Patel je izjavio da se Trampovo ime pojavljuje u dosijeima manje od 100 puta.
Na pitanja da li se pojavljuje 1.000, 500 ili 100 puta, Patel je negirao sve.
„Ne znam broj, ali nije toliko“, rekao je Patel kada je upitan da li se ime predsednika pojavljuje 100 puta.
U stvarnosti, Trampovo ime pojavljuje se u dosijeima Epstina više od 1.000 puta.
Ministarstvo pravde krajem decembra objavilo je više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstina. Ali pošto ukupno postoji više od 3 miliona dokumenata, nije jasno da li to objašnjava razliku između Patelove izjave i objavljenih dosijea.
Hauard Latnik, sekretar za trgovinu, tvrdi da je prekinuo veze sa Epstinom 2005.
On je u intervjuu prošle godine rekao da je prekinuo sve veze sa Epstinom 2005, nakon neprijatnog susreta u Epstinovoj kući.
Latnik je rekao Njujork postu u oktobru da je nakon susreta odlučio da „više nikada neće biti u istoj prostoriji sa tim odvratnim čovekom“.
Latnik „nije išao tamo“ a išao je kod Epstina
„Dakle, nikada nisam bio u istoj prostoriji sa njim društveno, poslovno – niti u filantropiji. Taj čovek je bio tamo, ja nisam išao, jer je odvratan“, rekao je Latnik.
Međutim, dokumenti pokazuju suprotno. Latnik je u nekoliko navrata posle 2005. pokušavao da se sretne ili razgovara sa Epstinom. Takođe je potvrdio u svedočenju u utorak u Kongresu da su on i njegova porodica posetili Epstinovo ostrvo 2012. godine.
„I ručali smo na ostrvu, to je tačno, oko sat vremena. I otišli smo sa svojom decom, dadiljama i suprugom, svi zajedno. Bili smo na porodičnom odmoru. Ne sećam se zašto smo to učinili“, rekao je Latnik.
Latnik se pridružuje Trampu u umanjivanju svojih veza sa Epstinom na načine koje dokumenti kasnije osporavaju.
Neki republikanci izrazili su zabrinutost zbog Latnikovih prvobitnih tvrdnji, a senator Džon Kenedi iz Luizijane rekao je u utorak da Latnik „mora mnogo da objasni“.
Levit je u utorak rekla da Tramp „u potpunosti podržava“ Latnika i nazvala ga „veoma važnim članom“ predsednikovog tima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


