Foto: EPAMađarski premijer Viktor Orban je prošlog meseca možda dobio kratkotrajan rast podrške u anketama zahvaljujući skupom dodatku na penzije, ali ga do aprilskih izbora čeka trka s vremenom da dovoljno popravi stagnirajuću ekonomiju kako bi produžio 15-godišnju vladavinu, piše Rojters.
Orbanovu kandidaturu za reizbor pomno će pratiti i izvan Mađarske. Kao trn u oku Evropske unije, nacionalistički lider računa na američkog predsednika Donalda Trampa kao anti-EU saveznika i održava bliske veze s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Međutim, domaća ekonomija mu ne ide naruku. Povraćaji poreza na dohodak koje je progurao uoči izbora 2022. pomogli su da se rasplamsa najveći inflatorni talas u Evropi, koji je ostavio posledice, dodaje se.
Jesenje istraživanje Eurobarometra pokazalo je da su rast troškova života najveća domaća briga Mađara – uprkos tome što se inflacija povukla sa vrhunaca iznad 25 odsto početkom 2023. na ciljani raspon centralne banke od 2-4 odsto u novembru.
Mađarska zaostaje za susedima iz Srednje Evrope
Iako je inflacija podigla cene hrane u Mađarskoj blizu proseka EU, prosečna godišnja plata zaposlenih s punim radnim vremenom bila je treća najniža u Uniji, dok je potrošnja na penzije takođe među najnižima u odnosu na BDP.
Dodatak na penzije, namenjen za 2,4 miliona penzionera koji čine više od četvrtine biračkog tela, koštaće 454 miliona dolara naredne godine, a trošak će rasti svake sledeće godine kako se mera bude postepeno uvodila tokom narednog mandata vlade.
Ova mera je prošlog meseca donela Fidesu porast podrške među starijim biračima, prema istraživanju Centra 21 Research. Rejting Fidesa porastao je za jedan poen na 27 odsto svih birača, da bi u decembru pao na 26 odsto, dok je podrška stranci Tisza porasla za tri poena na 34 odsto.

David Šološi (83), koji prima, kako kaže, iznadprosečnu penziju, rekao je da bi dodatak mogao doneti Orbanu neke glasove penzionera, ali da neće biti presudan za životni standard.
„Takve mere pomažu pozitivnom raspoloženju ljudi“, rekao je. „Ali pred nama su prilično neizvesne godine“.
Eržebet Botlik, bivša kasirka i čistačica, pozdravila je dodatak koji će biti isplaćen u februaru. Rekla je da planira da glasa za Fides zbog penzija i Orbanovog čvrstog stava o imigraciji, ali da se ne oseća naročito imućno.
„Jedva bih imala išta da nije moje dvoje (odrasle) dece“, rekla je Botlik, dok je čekala u redu za donacije hrane u jednoj humanitarnoj organizaciji, govoreći o njihovoj finansijskoj pomoći.
Potrošačke mere koje je teško povući – ko god da pobedi
Orbanovi predizborni potezi imaju obeležja sličnih obećanja glavnih stranaka širom centralne Evrope, koja mogu doneti glasove, ali su politički veoma teška za povlačenje za bilo koga ko bude izabran.
Fitch Ratings je zbog predizborne potrošnje snizio izglede Mađarske na negativne. Agencija je navela da se dodatne mere ne mogu isključiti uoči glasanja, pri čemu većina anketa pokazuje da Fides zaostaje za opozicionom Tiszom sa velikom razlikom.
Iako donose kratkoročne koristi, penzione mere će dugoročno imati znatno veći trošak. MMF je u avgustu upozorio da je, bez reformi penzionog sistema, Mađarska suočena s „eksplozivnim rastom“ zaduživanja posle 2030, uz procenu da bi javni dug mogao dostići čak 255 odsto BDP-a do 2054.
Neki komentari na Orbanovu objavu na Fejsbuku o dodatku na penzije bili su kritični, pozivajući na povećanje nižih penzija ili njihovo usklađivanje sa zaradama, dok su drugi meru ismevali kao „šalu“ ili „kupovinu glasova“.
Iako se mesečno istraživanje Evropske komisije o poverenju potrošača u novembru pomerilo sa letnjih minimuma, mađarski indeks je ostao znatno ispod nivoa u susednoj Poljskoj i Češkoj, čije su ekonomije u protekloj godini nadmašile mađarsku.
Mađarska centralna banka sada očekuje da inflacija privremeno padne ispod ciljanih tri odsto u prvom tromesečju, što bi moglo otvoriti vrata za smanjenje kamatnih stopa neposredno pre izbora, verovatno u aprilu – ali to bi za Orbana moglo doći prekasno.
„Problem je u tome što je raspoloženje i dalje negativno i ne može se drastično promeniti za nekoliko meseci. Vreme je prekratko, a količina novca koja se može podeliti ograničena“, rekao je direktor Centra 21 Research Danijel Rona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


