S platom od oko 40.000 dinara, prosečna beogradska porodica ne može da pokrije sve troškove. Najveći deo novca izdvaja se za hranu, zatim za komunalne usluge, struju, vodu, telefon i internet, pa tako za kupovinu knjiga ili odlazak u pozorište gotovo da ništa ne ostane.
Potrošačka korpa trenutno vredi malo više od 62.000 dinara, što znači da je za njeno pokriće potrebna čak jedna i po prosečna zarada. S druge strane, postoje zamerke na račun sadržaja potrošačke korpe, odnosno sugestije da ona ne obuhvata sve što je potrebno jednoj porodici.
– Moja porodica spada u red onih koje imaju platu od oko 50.000 dinara. I pored toga, suprug i ja, sa dvoje dece, teško spajamo kraj s krajem. Uz to, imamo i kredit koji otplaćujemo, a svedoci smo ovoga što se dešava sa kursom. Da nam je ova pamet, sigurno ne bismo uzimali kredit, a nekako bismo već preživeli. Ovako, otplaćujemo kredit, plata se ne povećava, a kurs se menja iz dana u dan. Život je sve skuplji – kaže sugrađanka Jelena.
Kako objašnjava, novac im daju i roditelji koji su penzioneri, a i povratak čekova donekle je olakšao situaciju, kao i mogućnost da u lokalnoj prodavnici na Mirijevu robu uzimaju na veresiju.
– To je dobro i tu uzimam osnovne namirnice. Nekada smo odlazili u nedeljnu kupovinu u velike markete, što već par meseci ne radimo ili odemo jednom mesečno. Nema se novca. Platimo račune, vrtić i ono što ostane je za hranu – kaže ona i sa smehom konstatuje da je zaboravila šta znači imati pun frižider.
Ipak, kako kaže, trudi se da ne štedi kada je u pitanju briga o deci, te dobro pazi šta kupuje, uvek upoređuje više cena i obavezno čita deklaracije.
Takođe, ekonomska kriza učinila je da ljudi gotovo i zaborave na štednju. Nekada se od svake plate izdvajao novac za „crne dane“, sada je ta praksa ukinuta.
– O tome i ne razmišljamo. Kao ni o letovanju, ovo će biti druga godina kako ne idemo na more. Mada, dobro je da smo u situaciji da pokrijemo osnovne troškove, odnosno da ne ulazimo u velike dugove. Ono o čemu smo suprug i ja nedavno razmišljali jeste da ispišemo decu iz vrtića, pa da baka dolazi da ih čuva, ali smo ipak odustali od toga – kaže naša sagovornica.
Zanimljivo je da ova četvoročlana porodica ne spada u one po kojima je krojena potrošačka korpa. Ona se sada određuje prema potrebama tročlane, a ne, kao što je nekada bio slučaj, četvoročlane porodice.
Statistički gledano, udeo hrane u potrošačkoj korpi je 40 odsto, alkoholna pića i duvan imaju udeo od bezmalo 6 odsto, za stanovanje, vodu, struju i gas odlazi oko 20 odsto, dok izdvajanje za obrazovanje zauzima manje od jedan odsto.
Dnevno po 600 dinara
Građani dnevno, u proseku, u supermarketima pazare robu u vrednosti od 600 dinara. Za tu sumu mogu se kupiti samo najosnovnije namirnice: hleb, jogurt, mleko, pileće meso i po kilogram krompira i jabuka.
Za sport i jezike i do 10.000 dinara
Poslednjih godina dosta novca se izdvaja i za dečje vannastavne aktivnosti. Najčešće je reč o sportskim aktivnostima, zatim slede škole jezika, pa muzičke i dramske aktivnosti. U tu svrhu roditelji mesečno izdvajaju, u proseku, 10.000 dinara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


