Savet Evrope odlučio je da nametne monitoring nad demokratijom u Belgiji, kao odgovor na stalne „jezičke razmirice“ Flamanaca i Valonaca u pokrajini Flandersu. Flamanske vlasti zabranile su trojici gradonačelnika iz redova Valonaca da preuzmu dužnost iako su osvojili većinu u tri briselska predgrađa u kojima je stanovništvo mešovitog sastava. Kao razlog takvog poteza navedeno je da izabrani gradonačelnici govore francuski.
Marino Kelen, flamanski ministar unutrašnjih poslova odgovoran za zabranu, kazao je da uprkos kritikama neće izmeniti odluku. „Flanders nije osuđen, samo sud bi mogao da nametne takvu odluku“, kazao je. Kelen, takođe, tvrdi da su se trojica gradonačelnika oglušili o odredbe flamanskog lingvističkog zakona koji zabranjuje upotrebu francuskog u političke svrhe u području gde je holandski službeni jezik , iako u predgrađima koji oni predstavljaju uglavnom žive govornici francuskog.
Savet Evrope je zahtevao da gradonačelnici odmah stupe na dužnost i pozvao na preinačavanje belgijskih lingvističkih zakona na koje se često pozivaju flamanski nacionalisti prilikom zabrana upotrebe francuskog jezika u opštinama u okolini Brisela. Demijen Tjeri, jedan od izabranih gradonačelnika, izjavio je da ne razmišlja da pokrene sudsku parnicu protiv flamanskih zvaničnika, budući da bi proces mogao potrajati čak pet godina. On smatra da je Savet Evrope jedina institucija koja može da izvrši pritisak na lokalne vlasti da preinače odluku. Najnoviji događaj podsetio je svet na razmirice koje postoje između bogate belgijske regije Flanders u kojoj se govori holandski i siromašnije frankofonske regije Valonije na jugu države. Flanders, u kojem živi 60 odsto stanovništva Belgije, u više navrata je tražio veća ovlašćenja, što je izazvalo krizu u državi nakon parlamentarnih izbora u junu 2007. Na taj način bilo je dovedeno u pitanje državno jedinstvo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
