Ratifikacijom Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, bosanski je ozakonjen i on je većčetvrtu godinu, pored srpskog, među deset službenih jezika u našoj zemlji. Međutim, bosanski jezik još uvijek se u školama izučava samo kao izborni predmet, što smatramo svojevrsnom diskriminacijom, ističe u razgovoru za Sandžak Danas Esad Džudžević, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Kao predstavnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća učestvovali ste na svečanosti u Beogradu organizovanoj povodom obilježavanja 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika. U kojoj mjeri Bošnjaci danas, koriste pravo na upotrebu svog maternjeg-bosanskog jezika?
– Bošnjačka nacionalna zajednica, kao i ostale nacionalne zajednice, čiji se jezik izučava kao izborni, većtreću godinu upućuju jedinstven zahtjev za dobijanje statusa obaveznog predmeta, o koji se Ministarstvo prosvjete oglušava. Želimo da dobrim projektima, u saradnji sa ministarstvima, a crpeći iskustva drugih manjina u ovoj godini pređemo taj početni prag u ostvarivanju prava manjina. To je, ne samo dobijanje statusa obaveznog predmeta za bosanski jezik u školama, veći uvođenje dvojezične nastave. Po mišljenju nas u Bošnjačkom nacionalnom vijeću, dvojezična nastava je najadekvatniji model za nas multietnički region. Odbijanje lokalnih vlasti u Priboju i Prijepolju da uvedu bosanski jezik u službenu upotrebu, takođe je još jedan vid diskriminacije bošnjačkog naroda koji živi u tim opštinama. Nove vlasti u Prijepolju su čak napravile svojevrsni cirkus, glasajući za uvođenje bosanskog jezika u službenu upotrebu, a odbijajući da glasaju kada je to trebalo pretočiti u Statut. Lokalne vlasti u ovim opštinama odbijaju da izvrše ne samo zakonsku, većsada i ustavnu obavezu. Bošnjačko nacionalno vijeće, a i Bošnjačka lista, preko republičkih organa će vršiti pritisak na vlast Prijepolja i Priboja da u službenu upotrebu uvedu bosanski jezik.
U proceduri je i novi zakon o izborima, nadležnostima i finansiranju nacionalnih savjeta. Kako BNV ocjenjuje taj zakonski prijedlog?
– Podržavamo taj prijedlog zakona. Smatramo da tim zakonom Bošnjaci prvi puta dobijaju mogućnost da budu ravnopravni sa drugim nacionalnim zajednicama. U odnosu na aktuelni zakon, novi prijedlog na precizan i autonoman način uređuje ustanove i institucije važne za identitet nacionalnih zajednica, a za njihov rad predviđena je veća finansijska podrška države. Novi zakon predviđa, pored elektronskih, i neposredne izbore u koje će biti uključeni svi Bošnjaci u Srbiji. Na taj će način BNV dobiti veću težinu i legitimitet u odnosu na državu kojoj treba da postane svojevrstan partner u njenom razvoju i napretku. Nas zabrinjava to što Vlada, ali i međunarodna zajednica, stavljaju u isti kontekst donošenje ovog zakona i Statuta Vojvodine. To su, po mišljenju BNV, potpuno odvojena pitanja. Jedno je Statut Vojvodine i uređenje prava vojvođanskih manjina, a drugo je zakon koji će važiti za cijelu državu.
Kako Bošnjačka lista za evropski Sandžak, čiji ste narodni poslanik u državnom parlamentu, ocjenjuje nedavni incident oko prostorija vaše centrale u Novom Pazaru?
– Kao poslanici Bošnjačke liste u Skupštini smo iznijeli ocjenu da su iza tih događaja pokušaji onemogućavanja rada bošnjačkih nacionalnih institucija. Tu mislim na Bošnjačku listu, kao manjinsku, koja zastupa one Bošnjake koji žele da unapređuju svoj nacionalni identitet, na Sandžačke novine i BNV koje koristi regularno zakupljen prostor, čije radnike uznemiravaju novopazarske gradske vlasti. Ti događaji su pokazali želju nekih važnih krugova u ovoj zemlji, ali i međunarodnoj zajednici, da se Bošnjacima onemogući izvanprosječna želja za očuvanjem svog identiteta i kulture, ili makar oteža rad. Mi pokušavamo, na svaki način, djelovanjem u parlamentu, Vladi i međunarodnoj zajednici, da saniramo posljedice tih događaja, te da dalje dajemo impuls radu bošnjačkih nacionalnih institucija.
Kako Bošnjačka lista za evropski Sandžak, čiji ste visoki funkcioner, vidi ekonomsku budućnost Sandžaka?
– Jedini pravi način da Sandžak izađe iz siromaštva je da za strategiju razvoja dobijemo podršku države u kojoj živimo i najmoćnijih zemalja svijeta. Iz tog razloga je prije desetak dana u Beogradu, na nivou ambasadora, formirana grupa prijatelja Sandžaka. Nju za sada čine SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Turska. Ova je grupa ambasadora spremna da stane iza važnih projekata u našoj regiji u cilju razbijanja kontinuiteta nerazvijenosti Sandžaka. I Kancelarija za razvoj nerazvijenih područja koja je u okviru ministarstva na čijem je čelu dr Sulejman Ugljanin, najviše kroz izradu planske dokumentacije koja je preduslov svake vrste razvoja, daće veliki doprinos ovoj strategiji razvoja Sandžaka. Obzirom da je u procesu približavanja Evropskoj uniji naša zemlja u obavezi da izjednači ekonomsku razvijenost regiona i to će dati zamajac razvoju našeg kraja. Ja sam optimista po ovom pitanju, posebno nakon što su najmoćnije zemlje svijeta izrazile spremnost da ulazu u Sandžak.
Sandžačkim novinama priznanje BNV
Bošnjačko nacionalno veće ovogodišnje priznanje „Rifat BurdžovićTršo“ dodelilo je redakciji Sandžačkih novina. Ovo priznanje se dodeljuje za doprinos u društvenim delatnostima. Prethodni dobitnici su Nataša Kandić, predsednica Fonda za humanitarno pravo, Petar Lađević, direktor Službe za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Iste večeri u prostorijama Bošnjačkog nacionalnog veća promovisan je 11/12 broj Sandžačke riječi, časopisa za društveni život i kulturu sandžačkih Bošnjaka. Izdavanje oba glasila finansijski pomaže Ministarstvo za kulturu Srbije. S. N.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
