Trogodišnji mandat 606 sudija prekršajnih sudova, koji su na sudijske funkcije postavljeni po završetku reforme pravosuđa, ističe 31. decembra ove godine, pa postoji opasnost da Srbija od 1. januara 2013. godine nema nijednog sudiju prekršajnih sudova.
Zoran Pašalić, predsednik Višeg prekršajnog suda i Udruženja sudija prekršajnih sudova, kaže za Danas da je o ovom problemu već razgovarano sa predstavnicima Ministarstva pravde. On ističe da će ovaj problem biti rešen izmenama Zakona o sudijama.
– Kada je donesen Zakon o sudijama, u njemu nisu bili naznačeni kriterijumi po kojima se vrednuje rad sudija za prekršaje, pa će to biti ispravljeno izmenama i dopunama, ukazuje Pašalić.
Na pitanje da li misli da će trenutna situacija biti rešena do kraja godine, naš sagovornik ističe da hoće, jer i „Ministarstvo pravde shvata ozbiljnost situacije i značaj prekršajnih sudova“.
– U Srbiji ima 45 prekršajnih sudova i jedan viši prekršajni sud sa četiri odeljenja i ukoliko se situacija ne reši do kraja godine, to može biti veliki problem za sistem pravosuđa, naglašava Pašalić. On dodaje da je 2010. godine u prekršajnim sudovima bilo oko milion predmeta u radu, a da je od tada rešeno čak 60 odsto.
Prema njegovim rečima, za prvih šest meseci ove godine u prekršajne sudove je pristiglo još 617.852 predmeta, dok je u 2011. godini bilo 949.186 predmeta.
Dragoljub Đorđević, predsednik Advokatske komore Srbije, kaže za naš list da kontinuitet u vršenju pravde mora da postoji i da svaki, pa makar i najmanji diksontinuitet može negativno da utiče na pravosudni sistem.
– Ako u bilo kom momentu neka država ostane bez nekog dela pravosudnog sistema, to može negativno da utiče na njen ugled, ali i na prava građana, koja se štite preko sudova, ukazuje Đorđević. On dodaje da je Evropska komisija u svojim izveštajima već isticala da Srbija mora da reši probleme sa kojima je suočena u pravosudnom sistemu.
Nikolić: Visoki savet sudstva mora da reši problem
Danilo Nikolić, državni sekretar Ministarstva pravde, kaže za Danas da će rešenje problema za rad prekršajnih sudova morati da donese Visoki savet sudstva.
– Ministar pravde je jedan od ravnopravnih članova Visokog saveta sudstva. Sigurno je da sudije prekršajnih sudova ne mogu da snose odgovornost zbog lošeg rada Visokog saveta sudstva, koji u protekle tri godine nije uspeo da donese kriterijume za vrednovanje njihovog rada. Srbija ne sme da ostane bez prekršajnih sudova i zato ćemo uložiti sve napore da ovaj problem bude rešen do kraja godine, ukazuje Nikolić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


