Zlatobir Lončar: Foto R.Z./ATAImagesMinistar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da ono što se desilo u čačanskoj bolnici, gde su za samo par dana dva pacijenta izgubila život nakon operacije trećeg krajnika, je opomena za sve i preko toga ne može da se pređe. Obećao je da će biti kažnjeni oni za koje se utvrde da su odgovorni, ali je poručio i da zdravstvene ustanove moraju da budu ljubaznije prema pacijentima i rodbini i da se izbaci politika iz zdravstva. Političko kadriranje, smatraju sagovornici Danasa, je i dovelo do urušavanja zdravstva, pa bi ministar morao dobro da pročešlja ko sve sedi u direktorskim foteljama zdravstvenih ustanova.
Podsetimo, ministar Lončar je gostujući u četvrtak na RTS rekao da još uvek nije utvrđeno da li je u Čačku bilo greške lekara, ali da ne sme više da se dešava da se otpusna lista šalje viber porukom i da ne postoji komunikacija sa porodicom.
„To ne sme i ne može da se dešava. Moramo da izvučemo pouku iz svega ovoga. Moramo da budemo ljubazniji prema pacijentima i prema rodbini, da se izbaci politika iz zdravstva. Moramo da se bavimo pomaganjem ljudima“, istakao je Lončar. Zamolio je za strpljenje i dodao da su vrata Ministarstva zdravlja otvorena porodicama i da će sve biti transparentno.
„Ovo je opomena i preko ovoga ne može da se pređe, ovo je opomena za sve zdravstvene ustanove u Srbiji. Mora da se krene od ljubaznosti. Više će se kontrolisati procedure, vraćamo se na fabrička podešavanja, insistiraćemo na proceduri“, rekao je Lončar i najavio iznenadne kontrole.
Pedijatar iz Zrenjanina Tomislav Stevanović kaže da sve što je ministar zdravlja naveo već postoji u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, osim običaja da se na svim nivoima zdravstvene zaštite postavljaju kadrovi SNS-a.

„Njihovo smenjivanje dovelo bi do kraha kompletne politike SNS-a i gubitka vlasti. Ova demagoška izjava služi da se opere stručna nesposobnost njegovih poslušnih kadrova ne samo povodom ovih smrtnih slučajeva. I ranije su se dešavale ozbiljne greške njegovih kadrova koje su se završavale narušavanjem zdravlja pacijenata, ali je odanost bila ispred odgovornosti“, ističe naš sagovornik.
Istovremeno, endokrinološkinja Ivana Bajkin iz Univerzitetskog Kliničkog centra Vojvodine i profesorka na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu poručuje da su zdravstveni radnici aposlutno orijentisani ka pomaganju ljudima, i da ih na to poziv obavezuje.
“I mi smo ljudi od krvi i mesa, nekada se desi da smo možda manje ljubazni, ali i dalje na zadatku da pacijentima obezbedimo najbolju medicinsku uslugu”, ističe ona.
Doktorka Bajkin napominje da se politika, na žalost, umešala u zdravstvo u poslednjih 13 godina više nego ikada, te da su za ključna, rukovodeća mesta birani politički podobni i poslušni, a ne stručni ljudi.

„U takvom miljeu se urušava zdravstveni sistem, ne ceni se znanje i veštine. Zdravstveni radnici vođeni politički odabranim rukovodiocima gube lični entuzijazam jer se sve dešava po sistemu „radio, ne radio svira ti radio“. Nema sistema nagrade i kazne. Nema distinkcije između lekarske greške i komplikacije neke procedure koja može da se desi bez obzira na svu pažnju i znanje. Ako ministar smatra da je kraj političkom kadriranju jer je shvatio besmisao toga konačno i spoznao koliko nas je to stručno i ljudski srozalo, verujem da mora dobro procešljati čelnike u zdravstvu u čitavoj Srbiji“, zaključuje naša sagovornica.
Pulmolog Dejan Žujović ističe da Lončar ne treba zdravstvenim radnicima da „drži slovo“ o ljubaznosti i pita ko bi njega birao za hirurga da mora da bude podvrgnut operaciji abdomena.
„Zamislite da se nalazite u, ne daj Bože, situaciji da se vi, ili neko vama jako bitan, mora podvrgnuti operaciji abdomena. I da imate sve mogućnosti ovoga sveta, da možete da izaberete hirurga kojeg želite. Koliko vas bi reklo – želim Zlatibora? Ovo pitanje važi i za članove SNS-a. Koliko vas? Dva života su izgubljena prilikom identičnog operativnog postupka u Opštoj bolnici u Čačku. Da li je moralo tako da bude, nadležne inspekcije će utvrditi. Niti u jednom slučaju se nije radilo o neljubaznosti osoblja, te ministar ne mora da nam drži slovo. Ako se direktor nije snašao u komunikaciji sa rodbinom preminulih to je odgovornost i onoga koji je izabrao takav kadar. Šta mislite, da li je direktor ustanove član neke opozicione stranke? U deset maraka da nije”, ističe Žujović.
Cinično je, kako kaže, pozivati na nebavljenje politikom ako politika bira ko će da vam bude načelnik, glavna sestra, direktor utanove.
„Ako vam tako izabrani kadrovi dopuštaju posete nenadležne osobe i televizijskih ekipa u sobe intezivne nege – nemojte pozivati na egzodus politike iz zdravstvenog sistema. Jer zdravstveni sistem je već decenijama sluga politike. A poslednjih godina i kriminala. Direktoru jednog od KBC-ova u Beogradu, izabranom ispred SNS-a, jednoga dana je jedanaest anesteziologa otišlo iz bolnice. Niko iz nadležnog ministarstva nije došao da vidi u čemu je problem. Operativni program mesecima nije mogao da se vrati u normalu. I direktoru nije dlaka sa glave falila. Ali onda, jednoga dana, nije napunio autobus sa lekarima i medicinskim sestrama za Ćacilend. I to ga je koštalo funkcije“, navodi Žujović.
Kako kaže, na procedure u našem zdravstvu ne račujante, jer one ne postoje.
„Naše zdravstvo je trulo. U društvu u kome ne možete da nađete pristojnog molera, nećete naći ni pristojnog lekara. Niti pravnika, niti saobraćajnog inženjera. Riba smrdi od glave, bar tako kažu. Meni je, ako riba smrdi, sasvim svejedno odakle najviše. Jednostavno, nije za jelo. Ova riba nije bila jestiva ni za mandata prošle ministarke, niti onoga pre nje. Svima njima je nabavka tehnike bila važnija od nabavke kvalitetnih ljudi. Šta mislite, zašto?“, pita Žujović.

On takođe postavlja i druga pitanja koja se tiču funkcionisanja zdarvstvenog sistema u Srbiji.
„Zašto se ljudi i dalje iz Univerzitetskih klinika u Kragujevcu ili Nišu upućuju za Beograd? Zar nemaju iste aparate na svojim odeljenjima? Zašto osoba kojoj treba pomoć rodbine iz Bosne da bi bila predsednik naziva specijalistu iz Čačka blokaderom? Zašto sada ministarstvo bira da upućuje inspektore u civilu da se šunjaju hodnicima naših bolnica i domova zdravlja? Zato što je zdravstveni sistem bio, a nažalost biće i dalje, sistem koji služi socijalnom miru. Vesti poput ovih iz Čačka ruše sneška svakom ministru. Oni bi da u miru i tišini, van očiju javnosti, nabavljaju tehniku koju preplaćujemo. Oni bi da i dalje drže zabranu slobodnog zapošljavanja u ustanovama koje odvajkada imaju svoje normative. Zato i imamo toliki deficit u skoro svakoj ustanovi. Zato i znamo koliko košta svako radno mesto. I dolaze nam najkoruptivniji, ne najbolji. Naravno, politički podobni“, ističe naš sagovornik.
Žujović je saglasan da iz zdravstva zaista treba izbaciti politiku, ali da to ne isključuje da imaju politički stav.
„To nam nalaže i zakletva koju smo polagali. Da ćemo svakoga lečiti bez obzira na pol, rasu, političku opredeljenost. I mislim da svaki moj kolega savesno i držeći se tih principa radi svoj posao. To ne znači da ne treba da ima politički ili moralni stav o društvu u kome živi. A ono je teško obolelo. I to neće rešiti nikakve inspekcije, tumačenja nenadlažnih osoba, kolegijumi na medijskom smetlištu. To rešava samo ljubav prema društvu u kojem živiš, poslu kojim se baviš. Nema tog propisa koji će od magarca da napravi čoveka“, zaključuje Dejan Žujović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


