Sirijski državni dnevni list Tihsrin pozdravio je juče odluku Rusije i Kine da ulože veto na nacrt rezolucije UN kojom se predsednik Sirije Bašar al Asad poziva da podnese ostavku. Ulaganjem veta u Savetu bezbednosti UN, Peking i Moskva su sprečili donošenje rezolucije o Siriji. Ostalih 13 članica Saveta bezbednosti, uključujući preostale tri stalne članice – SAD, Francusku i Veliku Britaniju, glasale su za rezoluciju čiji je cilj zaustavljanje nasilja u Siriji.


U tekstu objavljenom u Tihsrinu se ističe da će sirijske vlasti nastaviti da ulažu napore kako bi se ponovo uspostavila stabilnost u zemlji. Prema oceni lista, veto Pekinga i Moskve predstavlja podsticaj za Damask da nastavi sa političkim reformama koje podrazumevaju donošenje novog ustava, i održavanje parlamentarnih izbora, javila je Beta. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun izjavio je da kineski i ruski veto „umanjuje ulogu“ UN, a ambasadorka SAD pri UN Suzan Rajs je rekla da je „zgađena“ glasanjem. Jemenska aktivistkinja i dobitnica Nobelove nagrade za mir u 2011. Tavakul Karman ocenila je da Rusija i Kina snose moralnu odgovornost za ubistva u Siriji i pozvala je vlade u svetu da izbace iz svojih zemalja sirijske ambasadore.

Karman (32), jemenska novinarka, političarka, članica partije Al-Islah i predvodnica grupe za zaštitu ljudskih prava „Novinarke bez lanaca“, postala je svetski poznata zbog narodnog ustanka u svojoj zemlji koji je bio deo Arapskog proleća. Jemenci su je nazvali „čelična žena“ i „majka revolucije“. Ona je prva arapska žena i druga muslimanka koja je dobila Nobelovu nagradu, kao i najmlađa dobitnica Nobela za mir. Predsednik Jemena Ali Abdulah Saleh, koji je na čelu zemlje proveo više od tri decenije, potpisao je krajem prošle godine sporazum o prenosu vlasti na svog potpredsednika, u zamenu za imunitet od krivičnog gonjenja. Tome su prethodili meseci protesta u kojima su demonstranti tražili njegovu smenu, vlada se surovo obračunavala sa učesnicima demonstracija, a u sukobima je nekoliko stotina ljudi ubijeno. Predsednički izbori u Jemenu planirani su za 21. februar.

Nacionalni sirijski savet, koji okuplja većinu opozicionih stranaka, saopštio je da veto Rusije i Kine na rezoluciju UN o Siriji daje režimu pravo da ubija i da za to ne bude kažnjen. U saopštenju se navodi da Savet oštro osuđuje veto Rusije i Kine na nacrt Rezolucije Saveta bezbednosti UN kojim se osuđuje represija u Siriji, i da smatra da ta „neodgovorna“ odluka predstavlja dozvolu da sirijski režim nastavi da ubija, i da za to ne bude kažnjen. Sirijska opozicija je ocenila da su Peking i Moskva odgovorni za eskalaciju ubistava i „genocid“ u Siriji.

Arapski lideri takođe su osudili veto Kine i Rusije na rezoluciju o Siriji. Katarski premijer Hamed ben Jasem al-Tani je rekao da je glasanje Rusije i Kine „loš signal“ poslat predsednik Sirije Bašaru al Asadu kojim se dozvoljava ubijanje. Opozicija u Siriji je saopštila da je sirijski režim u noći između petka i subote bombardovao uporište pobune, grad Homs, i da je tada poginulo vise od 200 civila. Zvanični Damask je to demantovao i odgovornost za ubistva pripisao „terorističkim grupama“.

Prema podacima UN, od marta kada je počela pobuna protiv Bašara al Asada i njegove vlade, u Siriji je poginulo više od 5.400 ljudi. Sirijske ambasade u Australiji i u nekoliko evropskih država, Egiptu, Kuvajtu i Libiji napadnute su pošto je saopšteno da je u Homsu ubijeno više od 200 civila, napravljena je veća materijalna šteta, ali povređenih nije bilo, saopštili su juče zvaničnici.

Do napada na sirijske ambasade širom sveta došlo je pošto je opozicija u Siriji saopštila da je režim u noći između petka i subote bombardovao uporište pobune, grad Homs, i da je tada poginulo više od 200 civila. Zvanični Damask je to demantovao i odgovornost za ubistva pripisao „terorističkim grupama“. Australijska policija je saopštila da je grupa ljudi u subotu uveče upala u ambasadu Sirije u Kanberi, i napravila veliku materijalnu štetu. Za sada niko nije uhapšen. Otpravnik poslova sirijske ambasade u Kanberi, Džavdat Ali je agenciji kazao da je grupa od 50 ljudi upala u ambasadu, uništila nameštaj i ukrala kompjutere, prenose svetske agencije.

Prema njegovim rečima, u ambasadi je za vreme napada bilo dvoje zaposlenih, ali oni nisu bili napadnuti. Na ambasadi su polupani prozori, oštećena su vrata, i razbijeni i su ramovi za slike i saksije sa biljkama. Ali je optužio medije da su podstakli „varvarske akcije“ i „terorizam“. U Londonu je uhapšeno 12 osoba kada je grupa ljudi upala u sirijsku ambasadu. Slično se dogodilo i u Atini posle čega je policija privela 13 ljudi. Nemačka policija je saopštila da je 20 ljudi u petak upalo u ambasadu u Berlinu.

U petak su Sirijci u Kairu zapalili deo ambasade Sirije, a u Kuvajtu je grupa ljudi polomila nekoliko prozora na ambasadi i raširila zastavu sirijske opozicije. Prema izveštaju kuvajtske novinske agencije, tada je povređeno nekoliko zaposlenih u ambasadi. U Tripoliju je u ambasadu Sirije upalo oko 300 Sirijaca, koji su na ulazu raširili zastavu sirijske opozicije. Oko ambasade Sirije u Tunisu, odakle je u subotu proteran ambasador, takođe se okupila grupa ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari