Foto FoNet Milica VučkovićDanica Grujičić, predsednica novoformiranog Pokreta Zdravo društvo i nekadašnja ministarka zdravlja, otkriva da se zbog prevara u kojima je zloupotrebljen njen lik i dalje svakodnevno bori da ljudima objasni da nipošto ne kupuju proizvode koji se reklamiraju, a koje ih navodno ona preporučuje.
Podsetimo, još pre dve godine kada je Grujičić obavljala funkciju ministarke zdravlja postala je žrtva dipfejka. Na jednom od snimaka koji su kružili po društvenim mrežama, a koji su zapravo bili lažni, nastali uz pomoć veštačke inteligencije i takozvane dipfejk tehnologije, Grujičić navodno preporučuje „moćno prirodno sredstvo koje garantovano pomaže u slučajevima hipertenzije“.
Iako je po struci neurohirurg, u pomenutoj reklami je predstavljaju kao kardiologa.
“Imam bar deset poziva dnevno zbog idiotskih reklama gde stavljaju moj lik, gde sam ja negde ortoped, negde sam kardiohirurg, endokrinolog i tako dalje. Počela sam da se javljam na nepoznate brojeve da kažem ljudima da ne kupuju te proizvode. Srećom ima negde na internetu moj broj telefona i moram da se javim i da ljudima objasnim o čemu se radi. Mene ljudi zovu iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Severne Makedonije, Crne Gore i ja im kažem “ljudi moji, to je prevara nemoj slučajno to da kupujete i da trošite novac“. Toliko je laži i prevara i ne mogu da verujem da ološ ne preza ni od čega. Užas čime se sve koriste”, priča Grujičić za Danas.
Najviše je, kaže, iznenadilo kada je videla da je tobože jedan momak preživeo nadstrešnicu jer ga je ona podigla na noge.
Smatra da kad pacijenti imaju doktora kome veruju neće ni tražiti da se leče na internetu, gde mogu da nalete na slične prevare.
Alat „dipfejk”, kako je pisao Demostat, pojavio se kao najveći izazov u borbi protiv širenja dezinformacija na društvenim mrežama. Iako deluje kao zanimljiva aplikacija, njena zloupotreba često služi za narušavanje nečijeg imidža. Sa ovim alatom, svako ispred kamere može da liči na koga želi. „Dipfejk“ jednostavno skenira vaše lice i upoređuje karakteristike sa osobom čije lice želite da se pojavi umesto vašeg. Iako se smatra korisnim u filmskoj industriji, „dipfejk“ u medijima i društvenim mrežama već godinama predstavlja ozbiljan problem u borbi protiv lažnih vesti.
Najveća upotreba „dipfejka“ je da se izjave političara izvlače iz konteksta. Mediji širom sveta vrlo često znaju da nasednu na ovakve lažne snimke ili fotografije, koje prvo postanu viralne na društvenim mrežama poput „Tvitera” i „TikToka”. I same društvene mreže godinama se muče da se izbore sa ovim fenomenom.
Kako da prepoznate dipfejk?
Sadržaj u kom mašina imitira čoveka, oponašajući njegovu mimiku i gestikulaciju, srećom, još nije toliko usavršen pa ga je moguće prepoznati detaljnijim opažanjem. Tako je recimo na licu osobe čiji je lik zloupotrebljen moguće primetiti neobičnu mimiku, pokreti usana izgledaju neprirodno ili ne prate ton, odnosno izgovorene glasove. Koža u ovakvim snimcima uglavnom izgleda neprirodno glatko ili previše naborano, a oko očiju i obrva se mogu pojaviti čudne senke, navodi Nova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


