Dva dana pre početka školske godine, đaci i nastavnici u Crnoj Gori još ne znaju kako će se zvati predmet o maternjem jeziku, mada će premijer Igor Lukšić danas ponovo pokušati da se o tome dogovori s predstavnicima tri opozicione stranke: Nove srpske demokratije (NSD), Pokreta za promene (PzP) i Socijalističke narodne partije (SNP).


Lukšić je posle susreta s predstavnicima opozicije u prošli petak, predložio da učenici iza kose crte upisuju naziv jezika. Lukšićevu ponudu zasad su odbili NSD i SNP, dok je predsednik PzP Nebojša Medojević rekao da je taj predlog prihvatljiv. Medojević je, ipak, najavio da će tri opozicione stranke nastupiti s jedinstvenim stavom u pogledu rešenja za „jezičko pitanje“ u školama, što je umanjilo raniji optimizam da će biti postignut održiv dogovor.

U iščekivanju dogovora, pojedine nevladine organizacije vrše pritisak na opoziciju da ne prihvati nikakvo drugačije rešenje o jeziku, osim onog koje bi podrazumevalo „apsolutnu ravnopravnost“ srpskog sa crnogorskim jezikom. Takav zahtev stigao je i sa tribine koja je u subotu uveče održana u Beranama, sa koje je upućen poziv roditeljima i školama da se 1. septembra pristupi bojkotu nastave, ako u škole ne bude uveden i srpski jezik. Na tom skupu je zatraženo da srpski jezik bude službeni u otpora, odlučno reći ne jezičkom genocidu u Crnoj Gori“. Po Ustavu Crne Gore, crnogorski jezik je službeni, a srpski, bosanski, hrvatski i albanski su jezici u službenoj upotrebi.

Predsedništvo vladajuće Demokratske partije socijalista je prošle sedmice ovlastilo Lukšića da sa opozicijom nastavi razgovore o traženju kompromisnog rešenja za korišćenje jezika u nastavi, ali, kako je saopšteno, „u skladu sa Zakona o izboru odbornika i poslanika, da bi Crna Gora na jesen dobila datum početka pregovora za pristupanje Evropskoj uniji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari