Poljski ministar finansija Jacek Rostovski upozorio je da stihijski odlazak Grčke iz evrozone predstavlja ozbiljnu pretnju i po Poljsku, jer bi se negativno odrazio na kurs poljskog zlota.
„Ključno pitanje je da li bi izlazak Grčke iz evrozone bio kontrolisan ili ne, i da li će biti stvoren mehanizam koji bi zaštitio druge zemlje evrozone. Domino efekat u slučaju stihijskog izlaska Grčke iz evrozone bio bi opasan za Poljsku jer bi znatno oslabio zlot“, kazao je Rostovski poljskoj televiziji TVN.
Poljski ministar finansija uveren je da bi za eventualni kontrolisani izlazak Grčke iz evrozone tržišta imala razumevanja. „Uznemiren sam situacijom u Grčkoj, ali još ne znamo da li će istupiti iz evrozone i vratiti se drahmi. U Evropi se ne oseća panika, nego se usredsredila na to kakve će biti potencijalne posledice“, rekao je Rostovski.
Njegov češki kolega Miroslav Kalousek je kao najbolje rešenje za Evropu i prezaduženu Grčku naveo istupanje iz evrozone i povratak Grčke drahmi. „Atina će ili ispuniti to na šta se obavezala u okviru paketa pozajmica, ili mora da ode iz evrozone. Mislim da je nerealan neki prostor, nešto između, da se ublaže obaveze ili da ih ne ispunjava tako energično“, rekao je Kalousek češkim novinarima u Briselu, ali je naglasio da je to njegov lični stav.
Češki ministar finansija priznao je da niko u ovom trenutku ne može ni da proceni kakve posledice bi po Češku imalo istupanje Grčke iz evrozone, iako se zvanični Prag u narednih osam do 10 godina ni ne sprema da uđe u evrozonu. „Te konkretne posledice niko ne zna. U pitanju je gubitak poverenja na tržištima što je teško izmeriti. Poljuljano poverenje moglo bi da vodi hlađenju privrede“, kazao je Kalousek.
Panajotis Pikramenos tehnički premijer
Atina – Grci su dobili privremenu prelaznu vladu koju će do izbora 17. juna predvoditi tehnički premijer Panajotis Pikramenos, predsednik Vrhovnog upravnog suda, nakon što je propao i treći pokušaj formiranja grčke vlade od izbora održanih 6. maja. Lideri tri prvoplasirane partije ne samo da nisu uspeli da formiraju vladu već nisu postigli dogovor ni o sastavu tehničke vlade koja će voditi Grčku do junskih izbora, pa je kako nalaže Ustav predsednik države imenovao tehničkog premijera iz redova predsednika tri glavna suda – Vrhovnog upravnog suda, Vrhovnog građanskog suda i Vrhovnog krivičnog suda. S. D.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


