Srbi misle da su najpametniji na svetu i kao dokaz za to potežu Teslu, Pupina, Milankovića…, a nemali broj navodi da je i Ajnštajn teoriju relativiteta i svetsku slavu preoteo od žene mu, naravno Srpkinje Mileve Marić-Ajnštajn.

Sada će uz sve to kao dokaz inteligencije našeg čoveka moći da potegnu i Zdravka Živkovića, savetnika u pokrajinskoj vladi Vojvodine, čiju je slagalicu „Doris“ američki časopis „Gejm“ proglasio za najbolju u 2008. godini. Do titule „svetskog prvaka“ i takoreći najpametnijeg na svetu Živković je došao u žestokoj konkurenciji 300 matematirača rekreativaca i tvoraca raznih slagalica iz celog sveta.

Sa mozgalicama se počeo baviti zbog ćerki Isidore i Teodore, koje su bile vrlo znatiželjne, pune energije i stalno su tražile neku zanimaciju.

– Napravio sam im slagalicu i kad sam video da ih to zanima, počeo sam time ozbiljnije da se bavim, pa sam slagalice „kju brik“ (kockasta cigla) i „color up“ poslao američkoj firmi „Kejdon“, koja ih proizvodi i plasira na tržište. Oni su bili oduševljeni. Obe slagalice su 2002. godine ušle na listu 100 najboljih. Tako sam postao relativno poznati dizajner i od tada me zovu na skupove autora i dizajnera mozgalica – priča u dahu Zdravko Živković, autor svetske mozgalice No 1.

– Princip slaganje boje na boju, odnosno slagalice zasnovane na jednostavnim i opšte poznatim simbolima primenio sam i kod „Doris“, čiji je naziv kombinacija imena ćerkica. Na skupovima dizajnera uočio sam da većina pravi mozgalice sa jednim rešenjem oko kojeg treba da se pomučiš, a onda, kada jednom rešiš, postaje ti dosadno, ili ako je reč o teškom rešenju čovek se naljuti i odustane od rešavanja. Znači, treba naći mozgalicu sa više rešenja i različitih nivoa da igrač može da se zabavlja na duže vreme – ističe Živković.

Ključna stvar kod „Doris“ bila je kada je Zdravko došao na ideju da napravi pločicu u obliku osmougla, oktagon. To je, kaže bila fundamentalna stvar. Prednost oktagona je u tome što sa osam strana pruža mnogo kombinacija slaganja, pa još sve to u tri boje…

– Posalo sam „Doris“ prijateljima u Americi i tražio da izračunaju u koliko kombinacija se mogu složiti njene pločice. Rekli su da je to gotovo nebrojeno mnogo kombinacija – 10 na 36. stepen (to je cifra sa 36 nula), a milijarda, na primer, ima devet nula! To je teško i za izgovoriti. Koliko je to kombinacija, jasno je ako se kaže da je to više nego što je napravljeno pločica svih pazli od 1680. godine kada je počela njihova izrada – ponosan je autor ove igrice.

Kao stručnjak u toj oblasti, Živković kaže da je za dobru igru važno da je kreativna i zabavna. „Doris“ su najpre prihvatile ćerke i počele da prave razne oblike. Početkom ove godine dobio je poziv na skup eminentnih rekreativnih matematičara.

– Odlučim da odem u Atlantu među 300 uglednih kolega. U martu ove godine tamo sam napravio prezentaciju „Doris“ i doživeo fantastičan prijem i priznanje stručnih kolega. Tu su bili i iz časopisa „Gejm“, koji je najpoznatiji u svetu u toj oblasti, dao sam im CD sa prezentacijom slagalice. Igra „Monopol“ je, recimo, dobila svetsku promociju i slavu tek kada je svrstana među najbolje igre u „Gejmu“. Oni krajem godine analiziraju šta je i kako prošlo na tržištu i na osnovu različitih kriterijuma biraju listu od sto najboljih slagalica. U novembru stiže vest da je „Doris“ na prvom mestu. Nisam mogao da poverujem – veli tvorac pravog čuda od slagalice, koja je dvostruko nadmašila do sada rekordnu slagalicu po broju kombinacija!

Nekoliko je karakteristika „Doris“ zbog kojih je ona dospela na prvo mesto top liste – ima najveći broj kombinacija, lepezu složenosti rešavanja – svako dete od šest godina prosečne inteligencije može da rešava zadatke, a i najpametniji mozgovi imaju složene zadatke za čije rešavanje treba da se dobro pomuče. Može da se igra i udvoje, jedan protiv drugoga. Ona je toliko jednostavna da je prosto savršena.

– Pošto ova slagalica ima mnoštvo kombinacija koje ne bi stale u tri toma romana „Rat i mir“, dali smo knjižicu sa samo nekim primerima zadataka i mogućih rešenja. Svaki zadatak ima tri načina rešavanja – lak način – slaganje boja na boju, zatim teži način dve na dve boje i kombinacija između toga. Pojedini zadaci imaju svega nekoliko, a prostiji i više hiljada mogućih rešenja. Ceo život možeš da rešavaš zadatke i da ti je to ipak uvek novo. Za decu je ova slagalica veoma korisna – razvija im maštu, strpljenje, razmišljanje, koncentraciju, a sve to dovodi do razvoja inteligencije. Odraslima takođe treba mentalna rekreacija, jer su oni svakodnevno izloženi stresu, brigama, problemima… i potreban im je predah. Zato je „Doris“ idealna za mentalnu rekreaciju, a ona je najbolja preventiva i za prevenciju bolesti zaboravnosti, odnosno održavanje dobre mentalne kondicije i sprečavanje Alchajmerove bolesti – kaže Živković.

Američki naučnik Geri Smol je napisao knjigu „Biblija pamćenja“ i u njoj izneo rezultate kliničkih ispitivanja bolesnika od Alchajmerove bolesti. Na osnovu toga došao je do zaključka da nema boljeg leka od bavljenja upotrebe mozga putem njegovog angažovanja u rešavanju problema i izazova, a za to su najbolje slagalice mozgalice.

Kejdon pravi slagalicu „Doris“ u de luks varijanti od akrila u vrlo malom tiražu od stotinu komada mesečno i prodaje se preko interneta po ceni od 120 dolara. Sada je tolika navala da oni ne mogu da isporuče koliko se traži, jer je reč o maloj porodičnoj firmi.

Pokušavamo da u Evropi nađemo firmu koja bi mogla da proizvodi „Doris“ od kvalitetnih materijala, po nižoj aceni i i da ima dobre kanale distribucije. „Doris“ može da se igra on lajn preko interneta i na taj način je za sada dostupna širokom broju ljudi – preko adrese htp://www.gottfriedville.net/puzzles/octagons/octplay.html, dok na www.youtube.com/dorispuzzle su prikazane animirane figurice složene od pločica „Doris“.

Zdravko kaže da mu je želja da „Doris“ bude dostupna što većem broju ljudi, da može da je kupi i ima svako u svom domu, da se zabavlja sam ili u društvu. Spreman je da da licencu firmi koja bi mogla da proizvodi velike serije po niskoj ceni.

Vest da je „Doris“ izabrana za prvu mozgalicu sveta brzo se proširila i već vlada veliko interesovanje za nju u Mađarskoj gde je Živković gostovao na tri televizije, a u januaru će biti na državnim televizijama u Slovačkoj i Češkoj. Uskoro verovatno i u drugim zemljama, pa i kontinentima. Jer, „Doris“ je igra za sve ljude.

Popularnost bez finansijskih efekata

Zdravko u svojoj kolekciji ima dvadesetak različitih slagalica, koje je pravio za svoje ćerke. Osim „Doris“, „kju brik“ i „color up“ još jedna će se naći u ponudi „Kejdona“. Uz to radi i na novoj slagalici, koja se, takođe, zasniva na bojama, na tragu „Doris“, formirao je strukturu igre i sada radi na aplikacijama. Autor najbolje mozgalice još ne oseća finansijske efekte popularnosti svoje slagalice, jer za to treba da se proizvode i prodaju velike serije, pa može da očekuje dobitak tek ako i kada „Doris“ krene u masovnu proizvodnju.

Arhimed tvorac prve slagalice

Prva slagalica pojavila se pre 2200 godina, a njen autor je čuveni matematičar Arhimed. On je podelio kvadrat na 14 delova i od njih su mogle da se prave različite figure. Arhimed je već tada omogućio puno rešenja i kreativnost svakom igraču, a tu ideju je sledila „Doris“. Spis o Arhimedovoj slagalici nađen je tek nedavno, a pre nekoliko godina prodat je jednom kolekcionaru za dva miliona dolara.

Zahvalnost američkoj ambasadi

Umalo da ništa od svega ovoga ne bude. Kada sam dobio poziv trebalo je za samo par dana da pribavim vizu za SAD, a ambasada u Beogradu u to vreme nije radila zbog požara prilikom februarskih demonstracija. Uz malo sreće i mnogo razumevanja u ambasadi, ipak sam uspeo da viziram pasoš na vreme i odem u Atlantu. Da nisam otišao na skup matematičara rekreativaca, ne bi bilo ništa, jer tamo se slagalica ceni jedino kada se pojavi njen autor, a ne da neko drugi prezentuje igrice – kaže Živković.

Teorija i praksa

Zdravko se u osnovnoj školi intersovao za tehniku, pa mu je nastavnik tehničkog obrazovanja preporučio da se posveti kompjuterima, rekavši da će to biti budućnost. Otišao je u elektrotehničku školu, ali tamo nije našao ono što je tražio, pa je posle srednje škole upisao Ekonomski fakultet, smer Inforamtika i primena kompjutera. Posle toga upisao je i postdiplomske iz menadžmenta i marketinga, a profesor matematike ga je pozvao da ostane kao asistent. Ali nije ga privlačila teorijska matematika.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari