Gosti „Utiska nedelje“ o usvajanju „Mrdićevih zakona“: "Od narko-kartela na vlasti samo nas može spasti JTOK - ako sutra krene redom da hapsi i optužuje" 1Foto: Ivan Dinić TV Nova

Jedina šansa koja nam je ostala kao društvu jeste da Tužilaštvo za organizovani kriminal, u danima koji su mu preostali u ovakvom stastavu, krene hitno, promptno, da procesuira, hapsi i piše optužnice protiv svih funkcionera vlasti koji su ogrezli u kriminalu. Drugih šansi nemamo, poručio je sudija Apelacionog suda Miodrag Majić u večerašnjem „Utisku nedelje“.

Gosti autorke i voditeljke Olje Bećković ove nedelje bili su: Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu; Violeta Beširević, profesorka ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta UNION u Beogradu i Vuk Cvijić, novinar RADAR-a.

Tema večerašnje emisije bili su događaji koji su prethodne nedelje potresali pravosuđe – od izbora sudija za novi saziv Visokiog saveta sudstva (VSS) i usvajanja “Mrdićevih zakona”, preko rekordne zaplene pet tona marihuane, do uznemirujuće najave predsednika Ustavnog suda da će sve sudije koje javno kritikuju i koje se protive aktulenom režimu biti razrešene funkcije.

„Nema sumnje da su predsednik i njegovi saradnici objavili rat pravosuđu. Sve je ovo deo organizovanog plana koji datira mnogo ranije, a čiji ćemo razvoj i posledice tek gledati u narednim danima“, kazao je sudija Majić na početku emisije.

Osvrćući se na izjavu Vladimira Petrova, Majić je rekao da se delimično slaže sa tim da je po sredi populizam, ali i da nema sumnje da je u pitanju agenda koja će se nesporno sprovoditi. Da je tako, kako je kazao, najbolje pokazuju minuli izbori za VSS i potreba da predsedici sudova direktno biraju podobne sudije i raspoređuju u to telo, koje je između ostalog nadležno za eventualno razrešenje sudija.

„JTOK je poslednja linija odbrane društva, zato sada moramo zaboraviti na sve što imamo s pravom da zamerimo tom tužilaštvu jer ako ih sada ne podržimo živećemo pod mafijaškim kartelom“.

Na pitanje Olje Bećković kako nam jedina preostala šansa može biti to hitno hapšenje, ako već sada nema ko da hapsi, budući da je policija već odbijala naredbe koja su stizale iz JTOK, Majić je bio precizirao:

„To će biti vrlo teško, ali šansi ima danas mnogo više nego sutra. U ovom trenutku će još moći nešto da urade jer će ih ugasiti kroz upućivanja i sve ostalo kako su zamislili. Vreme ističe, zato je bitno da sa svim što imaju, izađu hitno i krenu da procesuiraju, jer imaju i dokaze za koje ni javnost ne zna, da se redovno obraćaju javnosti ukoliko neko odbija da postupa onako kako su oni naložili. Kako je moguće da se u ovako maloj zemlji, po drugi put nalaze tone droge“.

Na pitanje šta bi se promenilo kada bi JTOK, kako je rekao sudija Majić javno istupilo i javnost upoznalo sa svim sa čim se suočava, profesorka Beširević rekla je da bi tada konačno bilo jasno da ovde postoji samo izvršna vlast.

„To bi značilo da bez sumnje nemamo podelu vlasti u ovoj zemlji, već da smo u sistemu jedne vlasti. Problem je što je JTOK dugi niz godina spavao, a kada se konačno probudio naišao je na razorene institucije, one sa kojima bi trebalo da sarađuje“, kazala je prof. dr Beširević.

Na pitanje Bećkovićeve da li tenzije između vlasti i JTOK datiraju i pre pokretanja afere „Generalštab“, novinar „Radara“ Vuk Cvijić precizirao je da su stvari počele da se menjaju nakon razotkrivanja aplikacije za tajnu komunikaciju „Skaj“.

„MUP raspolože brojnim „skaj“ dokazima koje odbija da dostavi JTOK na dalje postupanje, pre nego što ih neisfrizira i proveri šta sve u njima ima. Za to je najpre odgovoran direktor policije i za to bi trebalo da odgovara“, kazao je Cvijić.

Na pitanje ko je taj u MUP koji ne želi da dostavlja dokaze Cvijić je pojasnio:

„To je kartel. Kartel koji je vodio te razgovore, kartel koji napada medije, koji je rasporedio svoje ljude u toj istoj policiji i sad hoće u tužilaštvu“.

Profesorka Beširević skrenula je pažnju na izmenu Zakona o javnom tužilaštvu koja je predložio Mrdić, a koja nije bila u fokusu javnosti.

„U kontekstu nepostupanja po „skaj“ dokazima, novi zakon predviđa da se za svaki slučaj koji je deo međunarodne pravne pomoći, sa vrhovnog tužioca odnosno Zagorke Dolovac skidaju ovlašćenja za te postupke i prebacuju na ministra pravde. Poseban je problem neobrazloženje predloga da se predsednicima sudova ostavlja mogućnost da imaju dva mandata, što otvara direktnu mogućnost za korupciju“, kazala je profesorka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari