Francuski glumac sa ruskim državljanstvom Žerar Depardje je tokom svoje kratke posete Beogradu stigao da obiđe Vladu, Kinoteku, Filharmoniju, Skadarliju…

Slikao se sa štapom Čarlija Čaplina, dirigovao jedan stav „Slovenskog marša“ Čajkovskog, probao carski file i ljute papričice, slušao „Đelem, đelem“ i „Svilen konac“, ali i pogledao maketu Beograda na vodi i poručio da je srećan što Srbija nije uvela sankcije Rusije, uz napomenu da je uveren da će njegov prijatelj Putin rešiti sukob u Ukrajini. Šarmantni glumac je, kako kaže, u Srbiju došao jer ga zanima kultura.

– Nisam došao ništa da tražim, tu sam da upoznam srpsku kulturu i humane ljude. To je ono po čemu želim da me prepoznaju – da sam građanin sveta, kazao je Depardje. On je iz Beograda poneo Zlatni pečat (nagradu za doprinos sedmoj umetnosti, koju dodeljuje Jugoslovenska kinoteka), dirigentsku palicu i „srpsku korpu“ (koju mu je pripremio premijer lično), ali ne i srpsko državljanstvo.

Naime, nakon što je francuski predsednik Fransoa Oland uveo oštru poresku politiku za bogate, a čuveni glumac zatražio azil u komšijskoj Belgiji, da bi vrlo brzo dobio ruski pasoš, šuškalo se da će postati i državljanin susedne nam Crne Gore. Državljanstvo nije tražio, ali je nakon susreta sa premijerom Milom Đukanovićem dobio zvanje ambasadora crnogorske kulture, a u međuvremenu je postao i predstavnik ruske republike Mordovije. Ipak, gradonačelnik Siniša Mali je sugerisao da se radi na tome da Depardje postane Beograđanin.

Depardje je rođen 27. decembra 1948. godine u Šarteu, provincijskom gradu u Francuskoj. Sticajem okolnosti preživeo je sedamnaest nesreća na motoru, nezgodu na madridskoj avionskoj pisti kada je njegov maleni avion kojim je pilotirao udario u boing 727, a ugrađen mu je i srčani stent. U svoju dinamičnu biografiju upisao je siromašno detinjstvo, brak koji je trajao dvadeset pet godina, ali i kratak boravak u zatvoru zbog krađe u mladosti. Od šestoro dece, Depardje je jedini bio šaljivdžija te je tako zaradio nadimak Mala Petarda.

Iako se mogu čuti brojne kritike na njegov račun, jer je njegovo ponašanje oduvek intrigiralo javnost, njegova karijera ostala je besprekorna. Igrao je Aleksandra Dimu, Raspućina, Sirana de Beržeraka, Obeliksa… Bio je nominovan za Oskara, a osvojio je brojne evropske filmske nagrade. Ove godine predstavio je dva svoja filma u kojima igra bivšeg predsednika MMF Dominika Stros-Kana i dugogodišnjeg predsednika FIFA Žila Rimea. Krajem ovog meseca u Francuskoj će se pojaviti strip koji predstavlja omaž ikoni francuskog filma prikazujući njegovu biografiju kroz brojne anegdote iz njegovog života.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari