Naši sugrađani, kao i pacijenti širom Srbije, moraće da savladaju još jednu birokratsku prepreku da bi ostvarili pravo na lečenje. Naime, do kraja godine svi oni koji nisu izabrali svog lekara, moraće to da učine u matičnim domovima zdravlja, jer će u suprotnom moći da računaju samo na hitne zdravstvene usluge.


Prema podacima Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, od ukupno 6.786.333 zdravstvena osiguranika u Republici, za lekara opšte prakse odlučilo se njih 3.742.381, svog ginekologa dosada je izabralo svega 957.900 žena, pedijatra još manje – 919.920, a stomatologa samo 572.418 pacijenata. Situacija nije „ružičasta“ ni na području novovaroške opštine. Kako tvrde nadležni u ovdašnjem Domu zdravlja, od ukupno oko 16.500 zdravstvenih osiguranika, doktora opšte medicine izabralo je 9.885 pacijenata, za pedijatra se izjasnilo samo njih 2.692, ginekologa 2.473 žene, dok se za dečjeg stomatologa opredelilo svega 1.697 pacijenata.

– Odziv pacijenata nije zadovoljavajući, posebno u segmentu izjašnjavanja za ginekologa i dečjeg stomatologa. Tu činjenicu najbolje ilustruju podaci koji govore da je, od ukupno oko šest hiljada žena starosti od 19. do 69 godina, svog ginekologa izabralo manje od polovine pripadnica nežnijeg pola, a od oko tri hiljade dece, za svog stomatologa opredelilo se svega polovina ove populacije. Apelujemo na pacijente da se se što pre izjasne za lekare u oblastima opšte medicine, pedijatrije, ginekologije i dečje stomatogije, jer će imati problema u ostvarivanju svojih prava na kompletno lečenje, ističe dr Sanja Vranić, direktorka Doma zdravlja u Novoj Varoši i upozorava da su izmenom Zakona o zdravstvenom osiguranju, definisana dva uslova za overu zdravstvenih knjižica: prvi je da je poslodavac započeo i nastavio uplatu doprinosa za zdravstvo, a drugi da se pacijent opredelio za izabranog lekara. Uslov za overu knjižice je u prvom redu izbor lekara opšte prakse, a tim što će žena koja nema izabranog ginekologa o trošku osiguranja neće moći da koristi uslige ovog specijalste, osim u hitnim slučajevima.

Doktorka Vranić kaže da je svog lekara značajno izabrati i jer će on kontinuirano pratiti zdravstveno stanje svog pacijenta, ali i biti u mogućnosti da sprovodi brojne preventivne mere i aktivnosti u cilju sprečavanja bolesti. Problem je što se naši sugrađani, obično oni mlađi, lekaru obraćaju tek kada imaju neki zdravstveni problem, što onemogućava eventualno rano otkrivanje nekih težih oboljenja, čije je lečenje složenije i skuplje, ali i sa neizvesnijim ishodom.

– Podaci o izjašnjavanju za izabranog lekara najbolji su pokazatelj i da Novovarošanke nerado posećuju ginekologa i ne mare previše za svoje zdravlje . Kod pripadnica nežnijeg pola mora biti razvijenija svest o tome da su preventivni pregledi od suštinskog značaja za otrivanje bolesti u ranoj fazi, posebno u slučajevima maligniteta dojke i grlića materice, podseća dr Sanja Vranić i najavljuje da novovaroški Dom zdravlja spremno dočekuje početak skrininga na tri najčešće vrste raka – dojke, grlića materice i debelog creva, sa kojima će se otpočeti već u prvoj ppolovini naredne godine.

Tako je predviđeno da se na skrining dojke pozivaju žene starosti od 45 do 69 godina. Njih u Srbiji ima 1,3 miliona, a kako su pregledi predviđeni na svake dve godine, godišnje će biti pozivano oko 650.000 žena. Skriningom na karcinom grlića materice trebalo bi da se obuhvati oko 2,3 miliona žena između 25 i 69 godina, koje će biti pozivane na pregled jednom u tri godine, što je oko 750.000 godišnje. Ciljna grupa za testiranje na rak debelog creva obuhvata građane oba pola starosti od 50 do 70 godina. Njih ima blizu dva miliona i jednom godišnje će biti pozivani na testiranje na skriveno krvarenje u stolici.

– Ukoliko se na ove preventivne preglede bude odazvalo 70 odsto pozivanih, skrinig će se smatrati uspešnim. Iskustva pokazuju da na ovaj način može da se spreči smrtnost od grlića materice u čak 80 odsto slučajeva, kao što je to, recimo, u Finskoj. U Sloveniji je, na primer, tokom šestogodišnje primene programa na rano otkribanje grlića materice prepolovljena stopa smrtnosti, ali trebalo bi napomenuti da će puni efekat ovog nacionalnog programa biti vidljiv tek za desetak i više godina, kaže dr Vranić i ističe da se pri ovdašnjem Domu zdravlja redovno rade preventivni pregledi na pojedina maligna oboljenja.

U prvih šest meseci ove godine u novovaroškoj zdravstvenoj ustanovi urađena su 233 ciljana pregleda na rak grlića materice (u planu čak hiljadu do kraja 2011.), 298 na rak dojke ( planirano 1.400), i 483 na rak debelog creva (u planu da se odradi ukupno 1.600 do kraja ove kalendarske godine).

– Pozivamo pacijente da se jave na preventivne preglede u naš Dom zdravlja ne čekajući na se započne sa nacionalnim programom skrininga. Osposobljeni smo i kadrovski i tehnički. Od narednog meseca utorkom i četvrtkom ginekolog će raditi i drugu smenu, koja je uvedena i u službi laboratorije, tako da deo zaposlene populacije stanovništva neophodne preglede može obaviti i u popodnevnim satima, kaže direktorka Doma zdravlja Sanja Vranić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari