EPA/ANDREJ CUKICPredsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je podnošenje krivičnih tužbi protiv svih koji su doprineli povlačenju Džareda Kušnera iz projekta izgradnje hotela na mesto Generalštaba. Pitanje je da li Vučić planira da tuži sve građane, studente i opoziciju koji su protestovali protiv rušenja Generalštaba.
Kako je rekao, lično će podneti krivične prijave protiv svih osoba koje su učestvovale u, kako je rekao, hajci i uništenju investicije Džareda Kušnera na mestu bombardovanog Generalštaba u Beogradu.
Prijave će, kako je naveo, podneti protiv svih u policiji, tužilaštvu, kao i svih drugih lica koja su, kako je kazao, doprinela urušavanju i ekonomskom podrivanju Republike Srbije.
Pored toga što se postavlja pitanje koga će Vučić sve da tuži, ne zna se ni da li za ovakav postupak postoji pravni osnov.
Tužiteljka u penziji Jasmina Paunović objašnjava za Danas da krivična prijava, iako neformalan inicijalni akt kojim se pokreće krivicni postupak, mora da sadrži ime i prezime lica protiv koga se podnosi, i opis činjeničnog stanja koje mora da bude predviđeno kao krivicno delo.

„Aproksimativno podneta prijava nije dovoljna da bi se po njoj postupalo. Takođe, njom mora da se ukaže na štetu koja je naneta, kome je naneta, kao i kome je eventualno prijavljena neka korist. Nadalje, sam predsednik nije precizno naveo protiv koga ima nameru da podnese prijavu, pa bi se to tumačilo kao vid zastrašivanja svih aktera koji su bili protiv projekta Generalštab“, ukazuje Paunović.
Naša sagovornica podseća da je predsednik vređao, vršio neprimeren uticaj na tužioce i policiju i pokušavao da usmerava istragu svojim nepristojnim narativom, do podizanja optužnog predloga u slučaju „Generalštab“.
„Sada, posle završenih dokaznih radnji i podnetog optužnog predloga, vrši zastrašivanje i preti svima koji su doprineli ovom krivičnom postupku, a to su tužioci i policija. Ako znamo da su ove institucije postupale u skladu sa zakonom, da su postojale i držale se pravnog okvira u svom radu, onda možemo da konstatujemo da će te prijave, ako se podnesu, biti bez pravnog osnova“, zaključuje Paunović.
Pored građana i studenata, predstavnici parlamentarne i gradske opozicije su se takođe javno protivili rušenju Generalštaba, zbog čega se potencijalno mogu naći na Vučićevom udaru.
Aleksandar Jovanović Ćuta priznaje da je prvi došao do dokumenta u kom je Goran Vesić ispred Vlade Srbije povlašćen da tajno sklapa sporazume sa Kušnerom za izgradnju Krampovih kula na lokaciji Generalštaba.

„Tačno je da sam taj projekat od početka rušio, sprečavao i činio sve da do njega ne dođe. Ja sam kriv“, poručuje Ćuta.
Ističe da prihvata tu krivicu i da jedva čeka da Vučić podnese krivičnu prijavu.
„Da se vidimo na sudu, pa da vidimo ko ruši državu, a ko je čuva. Svaka njegova krivična prijava za mene je čast, samo molim da mu ne padne na pamet da me pomiluje, jer taj koga miluje ne piše mu se dobro“, naglašava Ćuta.
Poslanik Zeleno-levog fronta Robert Kozma kaže da su u ZLF ponosni na doprinos u borbi da se sačuva Generalštab i cela kulturno-istorijska celina.

„Uvek ćemo biti tu sa građanima i građankama Srbije. A predsednik Srbije ako hoće da pokreće krivične procese, neka to uradi. Mi iz Zeleno-levog fronta se nećemo pozivati na poslanički imunitet“, ističe Kozma.
Dodaje da su u proteklim mesecima pokrenuli razne procese da institucionalnim i vaninstitucionalnim putem zaštite naše srpsko i jugoslovensko nasleđe, arhitektonski dragulj Nikole Dobrovića, zgradu Generalštaba, kasarnu Sedmog puka, kao i zgradu starog Generalštaba, i celokupnu kulturno-istorijsku celinu.
„Podneli smo predlog Ustavnom sudu zajedno sa kolegama iz skupštinskih klupa još u januaru ove godine da se prva odluka Vlade Srbije kojom su skinuli kulturnu zaštitu proglasi nezakonitom i neustavnom, jer su prekršili proceduru i falsifikovali potpise“, ističe Kozma.
Poručuje da je među prvima Zeleno-levi front ukazao na prevarne radnje nadležnih iz Ministarstva kulture.
„Podneli smo takođe predlog Ustavnom sudu da se i lex specialis Generalštab proglasi nezakonitim i neustavnim. Sarađivali smo sa stručnjacima iz Akademije arhitekture Srbije i Evropa Nostre, bili sa građanima na ulicama Beograda braneći Generalštab“, zaključuje Kozma.
Podsećamo, zet američkog predsednika Donalda Trampa i investitor Džared Kušner 15. decembra se povukao iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, nakon što je on izazvao proteste i zbog optužnog predloga protiv ministra kulture Nikole Selakovića.
„Pošto značajni projekti treba da ujedinjuju, a ne da dele, i iz poštovanja prema narodu Srbije i gradu Beogradu, povlačimo našu prijavu i povlačimo se u ovom trenutku“, rekao je portparol Kušnerove privatne investicione firme „Affinity Partners“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


