Hiljade kubika šumskog otpada, koji na Zlataru ostaje posle seče četinara i odvlačenja trupaca može da greje – okolne gradove. U Šumskom gazdinstvu Prijepolje planiraju da jednim metkom ulove tri zeca: da čiste šume, iz biomase obezbede ekološko gorivo za toplane ili energane i zarade koji dinar. U isto vreme Branko Glavonjić, profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu, priprema pilot – projekat grejanja Nove Varoši, Prijepolja i Priboja na gorivo od biomase.

Radnici i inženjeri Šumskog gazdinstva nedavno su u Bulatovićima, na Zlataru, pred delom rukovodstva „Srbijašuma“ predstavili učinak mašine u mlevenju šumskog otpada. U mlin su ručno nalagani grančice sa četinom, ali i 15 centimetara debele grane, kao i otpaci pri spremanju cepanica, ono što je ispod standardnih mera u prodaji celuloznog drveta. Italijanska mašina, koju vuče i pokreće traktor, pozajmljena je od preduzeća „Zelena Drina“ iz Bajine Bašte. Iver je pakovan u džambo-vreće od po 330 kilograma, a kupac je ivanjički ŠPIK.

– Za jedan sat mašina samelje oko 1.200 kilograma granja, koje može da se koristi kao ogrev u toplanama ili duplo više otpadaka celuloznog drveta, od koga se, posle sušenja, mlevenja i presovanje pravi pelet – kalorično gorivo, ističe Milan Baranac, direktor Šumskog gazdinstva Prijepolje. Iza drvoseča u šumama ostaje i trune 10 do 15 odsto bruto mase posečenih stabala. Šumari tvrde da su otpaci potencijalna legla parazita i štetočina, koje često zadaju velike glavobolje u gazdovanju.

– Sve češći zahtevi da obnovljivi izvori energije zamenjuju klasična goriva i da se smenjuje emisija štetnih gasova – otvaraju nam vrata za korišćenje šumskog otpada kao alternativnog goriva, podseća Baranac. „Nerentabilno je sakupljati granje po brdima i dolinama, ali se uzdamo u iskustva drugih i subvencije države. U Sloveniji je na biomasu izgrađena toplana kapaciteta 5,5 megavata, koja greje ceo grad otpacima iz okolnih šumskih rejona“, navodi.

U Šumskom gazdinstvu pripremaju troškovnik iznošenja otpadaka posle seče drveća i mlevenje na šumskim lagerima. „Računice o mlevenju šumskog otpada uskoro će biti prezentirane generalnom direktoru i Upravnom odboru „Srbijašuma“. U poređenju sa prodajnim cenama doneće se odluka o nabavci opreme. Mislim da je neophodna savremenija mašina i znatno većeg kapaciteta, koja bi prerađivala otpad četinara i mekih lišćara, ne samo u prijepoljskom, nego i sličnim šumskim gazdinstvima“, rekao je na Zlataru Tihomir Murić, izvršni direktor za komercijalne poslove „Srbijašuma“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari